Svi strani predsjednici koje su oteli Amerikanci

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da otme i pritvori Nicolasa Madura može se činiti bez presedana, ali historija priča da je sličnih slučajeva bilo i ranije. U rijetkim, ali značajnim prilikama, Sjedinjene Države su direktno hvatale aktualne predsjednike ili de facto šefove država u inostranstvu. Svaki slučaj se odvijao u drugačijem geopolitičkom kontekstu, ali svi su nosili teške diplomatske i pravne posljedice.

Strani lideri koje su 'zarobile' SAD

2026: Nicolás Maduro – Venecuela

Madurovo hapšenje označilo je prvi put u 21. vijeku da je američka operacija privela aktivno vladajućeg latinoameričkog predsjednika. Američke vlasti su ga dugo optuživale za tzv. narkoterorizam i izbjegavanje sankcija, ali prelazak sa optužnice na fizički pritvor predstavljao je dramatičnu eskalaciju.

Kritičari tvrde da ovaj potez rizikuje postavljanje opasnog presedana za suverenitet, čak i dok ga pristalice opisuju kao zakašnjelu odgovornost.

2004: Jean-Bertrand Aristide – Haiti

Aristidovo uklanjanje ostaje jedna od najspornijih epizoda u modernoj američkoj vanjskoj politici. Usred oružanog ustanka, američke snage su ga "otpratile" u avion i odvezle iz Haitija. Washington je to opisao kao zaštitnu evakuaciju; Aristide je to nazvao otmicom. Da li je "zarobljavanje" tačan termin još uvijek se raspravlja, ali kontrola SAD-a nad njegovim uklanjanjem nije.

2003: Sadam Husein – Irak

Uhvaćen u blizini Tikrita nakon višemjesečnog skrivanja, Sadam Husein je uhapšen nakon invazije na Irak koju su predvodile SAD. Pronađen u podzemnom skloništu, njegov pritvor simbolizovao je krah baasističkog režima.

Kasnije mu je sudio irački sud i pogubljen je 2006. godine, što ovaj slučaj čini najpravnije formalizovanim od svih.

1990: Manuel Noriega – Panama

Noriega, nekada agent CIA-e, otet je tokom američke invazije na Panamu. Prevezen je u Sjedinjene Američke Države, suđen na saveznom sudu i osuđen po optužbama za trgovinu drogom. Njegovo hapšenje ostaje najjasniji primjer kako SAD tretiraju stranog šefa države kao krivičnog optuženika.

1901: Emilio Aguinaldo – Filipini

Tokom Filipinsko-američkog rata, snage SAD-a su zarobile Aguinalda tajnom operacijom. Iako nije bio predsjednik u modernom smislu, predvodio je rivalsku vladu koja je tvrdila da ima suverenitet. Njegovo hapšenje je efektivno razbilo organizovani otpor i naglasilo rastući imperijalni uticaj Amerike na prijelazu iz 19. u 20. vijek.

Dakle, kao što vidite, od kolonijalnih sukoba do zapleta iz Hladnog rata i modernih transnacionalnih krivičnih gonjenja, ovi slučajevi pokazuju da, iako vanredno, hapšenje stranih lidera za SAD nije bez presedana. Svaki slučaj je promijenio međunarodne norme i svaki ostaje kontroverzan dugo nakon što su naslovi izblijedjeli. Malo je vjerovatno da će se situacija u Venecueli uskoro riješiti, a postoji zabrinutost da Donald Trump i ljudi oko njega imaju na umu i druge vrijedne resurse.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad