Svijet se 12 mjeseci uzastopno "prži" na temperaturama koje su 1,5 stepena više od prosjeka prije ere fosilnih goriva, pokazali su najnoviji podaci. Temperature između jula 2023. i juna 2024. bile su najviše zabilježene, otkrili su naučnici, stvarajući cjelogodišnji raspon u kojem je Zemlja bila 1,64 stepena toplija nego u predindustrijsko doba.

Nalazi ne znače da su svjetski lideri već propustili ispuniti svoja obećanja da će zaustaviti zagrijavanje planeta za 1,5 stepena do kraja stoljeća – cilj koji se mjeri u decenijama, a ne u pojedinačnim godinama – ali da će vrućina izložiti više ljudi ekstremnom vremenu. Trajni porast temperatura iznad ove razine također povećava rizik od neizvjesnih, ali katastrofalnih prijelomnih tačaka.

Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus, koja je analizirala podatke, rekao je da rezultati nisu statističko čudo, već “velika i stalna promjena” u klimi.

“Čak i ako ovaj specifični niz ekstrema završi u nekom trenutku, sigurno ćemo vidjeti rušenje novih rekorda kako se klima nastavi zagrijavati”, rekao je. “Ovo je neizbježno ako ne prestanemo dodavati stakleničke plinove u atmosferu i oceane”.

Copernicus, naučna organizacija koja pripada svemirskom programu EU, koristi milijarde mjerenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica za praćenje ključnih klimatskih metrika. Utvrđeno je da je juni 2024. bio topliji od bilo kojeg drugog zabilježenog lipnja i bio je to 12. mjesec zaredom s temperaturama 1,5 stepena višima od njihova prosjeka između 1850. i 1900. godine.

Budući da su temperature u nekim mjesecima imale “relativno male margine” iznad 1,5 stepna, rekli su naučnici, skupovi podataka drugih klimatskih agencija možda neće potvrditi 12-mjesečni temperaturni niz.

Bilo da je ispumpana kroz dimnjak elektrane na ugljen ili izbačena iz ispušne cijevi putničkog aviona, svaka molekula ugljika koja začepljuje Zemljinu atmosferu zadržava toplinu i iskrivljuje vremenske uvjete. Što planet postaje topliji, to se manje ljudi i ekosistema mogu prilagoditi.

“Ovo uopće nije dobra vijest“, rekla je Aditi Mukherji, direktorica istraživačkog instituta CGIAR i koautorica najnovijeg izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). “Znamo da se ekstremni događaji povećavaju sa svakim korakom globalnog zatopljenja – a s 1,5C svjedočili smo nekima od najtoplijih ekstrema ove godine“.

Neki su ekosistemi ranjiviji od drugih. U svom najnovijem pregledu, IPCC je utvrdio da će zagrijavanje od 1,5 stepena uništiti 70-90% tropskih koraljnih grebena, dok će ih zagrijavanje od 2 stepena gotovo u potpunosti izbrisati.

Anketa Guardiana ove godine među stotinama autora IPCC-a pokazala je da tri četvrtine očekuje da će se planet zagrijati za najmanje 2,5 stepena do 2100. godine, dok oko polovice naučnika očekuje temperature iznad 3 stepena. Povećanja zvuče malo, ali mogu značiti razliku između raširene ljudske patnje i “polu-distopijske” budućnosti.

Mukherji je usporedila 1 stepen globalnog zagrijavanja s blagom groznicom, a 1,5 stepena sa srednjom do visokom temperaturom. “Sada zamislite ljudsko tijelo s [tom] temperaturom godinama. Hoće li ta osoba više normalno funkcionirati?”.

“To je trenutno sistem naše Zemlje”, dodala je. “To znači krizu”.

François Gemenne, autor IPCC-a i direktor Opservatorija Hugo na Univeryitetu u Liègeu, rekao je da klimatska kriza nije binarno pitanje. “Nije 1,5 stepena ili smrt – svakih 0,1 stepena je jako bitan jer govorimo o globalnim prosječnim temperaturama, koje se prevode u ogromne temperaturne razlike na lokalnoj razini.

Čak i u najboljem slučaju, rekao je, ljudi se moraju pripremiti za topliji svijet i “pojačati” plan odgovora. “Prilagodba nije priznanje da su naši trenutni napori beskorisni”.