Vojne vježbe koje je Kina započela oko ostrva Tajvan zbog posjete visoke američke zvaničnice Nensi Pelosi okončane su juče. Međutim, umjesto smirivanja tenzija, nove iskre su poletjele iz pravca Pekinga, ali ovog puta druga strana ima odgovor. Kina će od danas započeti sa izvođenjem redovnih vojnih vježbi u neposrednoj blizini ostrva koje smatra svojim, a isto će učiniti Tajvan i Sjedinjene Države koje učestvuju u vježbama sa Japanom.

Peking je najavio da će nastaviti sa vojnim vježbama oko Tajvana, kao i održati još jedne vojne vježbe u blizini južnog dijela Žutog mora i Bohaija, kod Južne Koreje. Početak vježbi zakazan je za ponedjeljak i trajaće do 8. septembra.

Zapovjedništvo istočnog ratišta PLA-a objavilo je na platformi kineskih društvenih medija Weibo da će nastaviti da sprovodi koordinisane pomorske i vazdušne vojne vježbe oko Tajvana, a fokus tih vežbi biće testiranje kopnenog i dalekometnog vazdušnog napada, piše Nova.rs.

Komentarišući manevre kineske vojske u Tajvanskom moreuzu, predsjednik vlade u Tajpeju Su Ceng-Čang ocijenio je da je Kina „arogantno koristila vojne akcije da naruši regionalni mir i stabilnost“.

Obraćajući se novinarima u Tajpeju, Su je pozvao Peking da ne demonstrira vojnu silu i osudio “strane neprijatelje” koji izvođenjem sajber napada i kampanjom dezinformacija pokušavaju da naruše moral naroda Tajvana.

Tajvansko veće za kopnene poslove (MAC) pozvalo je vlasti u Pekingu da “pokažu suzdržanost i odmah zaustave sva svoja ratoborna ponašanja”.

Veće je optužilo Kinu da nastavlja s vojnim vježbama oko Tajvana “kao dio simulacije napada i blokade kako bi zastrašila Tajvan i susjedne zemlje”.

Odgovor sa Tajvana

Nakon što je informacija o novim vojnim vježbama Kine, ovog puta uz pojačane resurse odjeknula, Tajvan je odlučio da odgovori na identičan način.

Tajvansko ministarstvo odbrane je navelo da su poslati avioni i brodovi da “prikladno” odgovore na kineske vojne vježbe oko ostrva.

Istovremeno, ministarstvo saobraćaja Tajvana je saopštilo da su letovi kroz njegov vazdušni prostor djelimično nastavljeni jer i dalje prijeti opasnost od snažnog kineskog napada.

Međutim, ministarstvo je u izjavi navelo da će Tajvan nastaviti usmjeravati letove i brodove dalje od kineske vojne vježbe u blizini svoje istočne obale do 10 sati ujutro po lokalnom vremenu u ponedjeljak ujutro.

Kao odgovor na kineski manevar koji će trajati do 8. septembra, tajvanska vojska ĆE u utorak i četvrtak izvesti artiljerijske vježbe bojeve vatre u južnom okrugu Pingtung.

Ove vežbe će uključivati upotrebu snajpera, borbenih vozila, oklopnih vozila, kao i jurišnih helikoptera.

U koštac ulaze i SAD

U međuvremenu su i Sjedinjene Američke Države najavile vojne vježbe u neposrednoj blizini Kine. Ovo je potez koji će dodatno zaoštriti odnose dvije najveće svjetske sile.

Prema izvještaju koji je objavljen, Sjedinjene Države će učestvovati u zajedničkoj vojnoj vježbi s Indijom koja će biti locirana na manje od 100 kilometara od sporne granice te zemlje s Kinom.

Vojne vježbe održaće se sredinom oktobra na nadmorskoj visini od oko 3.000 metara u Auliju u indijskoj državi Utarakand i biće usredsređene na obuku ratovanja na velikim visinama, naveo je viši oficir indijske vojske koji je upućen u to pitanje.

Auli je udaljen oko 95 kilometara od Linije stvarne kontrole (LAC), negostoljubivog komada zemlje na kojem je grubo označena sporna granica između Indije i Kine. Vježbe će se održati u sklopu 18. godišnje zajedničke vježbe poznate pod nazivom “Yudh Abhyas” ili “Ratna praksa”.

Odnosi između Indije i Kine zategnuti su otkako je u krvavom sukobu njihovih vojnika na Himalaji u junu 2020. poginulo najmanje 20 indijskih vojnika i četiri kineska vojnika, a sada se u već tenzičnu situaciju na istoku uključuju i SAD.

Moć Kine protiv Tajvana

U slučaju da zaista dođe do oružanog sukoba Kine i Tajvana, jedna vojska je u ovom slučaju itekako nadmoćnija. Naime, Kina ima budžet za odbranu od 230 milijardi dolara, u poređenju sa 16,8 milijardi koje izdvaja Tajvan.

Peking bi u rat mogao da pošalje dva miliona vojnika, dok vojska Tajvana broji 170.000 ljudi. Brojčana nadmoć prisutna je i kada je riječ o tenkovima, kojih Kina ima 510.000, a Tajvan samo 1.100.

Kineska avijacija broji 3.285 borbenih aviona, dok ostrvo koje Peking smatra svojom teritorijom raspolaže sa 741 borbenim avionom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad