S obzirom na trenutno stanje u svijetu, “udobna stara Evropa” našla se u alarmantnom položaju, a da bi se nosila sa mnoštvom opasnosti potrebno joj je jako vodstvo, piše britanski The Economist. List navodi da će sada tri žene velikim dijelom oblikovati budućnost Evrope: Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, Giorgia Meloni, premijerka Italije i Marine Le Pen, vodeća francuska populistkinja.
Kako navodi ovaj list, u Ukrajini bjesni najkrvaviji rat na kontinentu od 1945. godine, dok Rusija predstavlja prijetnju od Baltika do sajber prostora. Ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, mogao bi potkopati NATO, temelj evropske sigurnosti. Ekonomija kontinenta je osjetljiva na šokove uzrokovane industrijskom politikom i protekcionizmom na drugim mjestima. A euroskeptični populisti dobro stoje u anketama.
“Da bi se suočila sa ovim opasnostima Evropi je potrebno, u najmanju ruku, koherentno vodstvo na nivou EU. Također treba da drži ekstremiste podalje od vlasti“, navodi Economist.
Navodi da su u “fragmentiranoj” političkoj sceni EU u fokusu sada tri žene – Von der Leyen, Meloni i Le Pen.
Šanse za Von der Leyen
Von der Leyen je predvodila izvršnu vlast EU od 2019. i kandidirala se za drugi mandat. List navodi da ona to zaslužuje jer je napravila je dobar posao: “organizirala je snažan kolektivni odgovor EU na agresiju Vladimira Putina i pomogla u produbljivanju evropskih integracija u ključnom trenutku, na primjer, potičući revolucionarni program za izdavanje zajedničkog duga”.
U analizi se ističe da je “ova njemačka konzervativna političarka hladne glave također stavila Evropsku komisiju u centar donošenja odluka u trenutku kada su francusko-njemački odnosi bili napeti”.
Da bi osvojila drugi mandat, prvo joj je potrebna podrška 27 državnih lidera EU. Zatim mora osvojiti većinu u Evropskom parlamentu, koji održava izbore od 6. do 9. juna. Preko 350 miliona građana ima pravo glasa. Teoretski bi trebala uživati podršku konzervativnih, liberalnih i socijalističkih grupacija koje čine politički establišment.
Međutim, kako navodi Economist, pošto je politika postala toliko fragmentirana se predviđa da će ove tri grupe zajedno osvojiti tek neznatnu većinu poslaničkih mjesta, a neki od njihovih članova u parlamentu bi se mogli pridružiti drugim grupama. Von der Leyen je jedva prošla u prvom glasanju 2019. godine. Ovog puta pobjeda nije osigurana.
Meloni, pragmatična političarka desnice
Meloni je premijerka Italije od 2022. godine i liderka stranke tvrde desnice Braća Italije koja je od pobunjeničke snage došla do vlasti u zemlji. Očekuje se da će dobro proći na izborima za EU. Uz njenu podršku bi Von der Leyen mogla imati veće šanse da osvoji parlamentarnu većinu za drugi mandat na čelu EU, a upravo je radila na tome da pridobije njenu podršku.
“Radim veoma dobro sa Giorgiom Meloni”, rekla je Von der Leyen 23. maja.
Te riječi, kao i ideja o bilo kakvom paktu koji uključuje Braću Italije, razbjesnile su liberale i ličnosti iz establišmenta, uključujući i neke u vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji u Njemačkoj i stranci Emmanuela Macrona u Francuskoj.
Naime, za njih je Meloni neprihvatljiva. Druži se sa mađarskim moćnikom Viktorom Orbanom i drugim sličnim osobama. Također je podržala rasističke teorije zavjere poput “velike zamjene” i upoređivala EU sa Sovjetskim savezom. Ukratko, mnogi smatraju da ona upravo predstavlja vrstu tvrde desnice koja mora biti isključena iz donošenja odluka.
Economist navodi da Meloni svakako ima mnogo kontroverznih politika i kvaliteta, ali ističe da bi isključiti rad s njom kao stvar principa bilo “kratkovidno”. Međutim, ističe da njen dosije ne pokazuje da je ona “politički palikuća”.
Naime, postavila je zajednički cilj sa Von der Leyen o pitanjima kao što je ilegalna imigracija, te su zajedno posjetile zemlje sjeverne Afrike i sklopile sporazume sa “autokratama” da zaustave taj tok. Bila je odlučna pristalica Ukrajine, za razliku od nekih njenih kolega na populističkoj desnici.
“Njena stranka vodi kulturološke ratove kod kuće, ali po pitanju sigurnosti i ekonomije vodila je Italiju kao pragmatičarka. Ne treba je isključiti iz političkog mejnstrima”, navodi ovaj list.
Štaviše, ističe da bi sklapanje dogovora s njom moglo imati dodatnu prednost: podjelu populističke desnice između njenih umjerenijih i ekstremnijih elemenata.
Le Pen želi “snažno povući Evropu udesno”
Tu je i Le Pen, a očekuje se da će njena stranka, Nacionalno okupljanje, dobro proći i na evropskim izborima.
“Le Pen je pokušala da se rebrendira kao mejnstrim ličnost, ali nemojte da vas zavara. Ona je vatrena osoba sa dugom historijom ksenofobije i dodvoravanja Rusiji. Ona želi stvoriti mega-grupu nacionalista koja bi mogla snažno povući Evropu udesno. Da bi to uradila, ona želi da se udruži sa Meloni”, piše Economist.
Navodi se da bi, umjesto toga, daleko bolje bilo privući Meloni prema centru.
“To bi naštetilo planu Le Pen i fragmentiralo tvrdu desnicu. Alternativa za Njemačku je već djelimično propala nakon što je, kako se čini, njen vodeći evropski kandidat u izjavama umanjivao nacističke zločine. Oduzimanje moći od Le Pen također bi moglo umanjiti njenu privlačnost u Francuskoj, gdje njena stranka vodi u anketama uoči nacionalnih izbora 2027. Izgledi za predsjednički mandat za Le Pen su uznemirujući”, ističe ovaj list.
“Kako se umjereni mogu inteligentno uhvatiti u koštac s populističkom desnicom”
Nakon rezultata evropskih izbora, cjenkanje bi se moglo potrajati mjesecima i testirat će vještinu Von der Leyen.
“Ulozi su visoki. Jedan put bi mogao donijeti stabilno vodstvo na nivou EU i pokazati kako se umjereni mogu inteligentno uhvatiti u koštac s populističkom desnicom. Više nije pitanje da li se populisti mogu obuzdati. Nego kako odgovoriti na njihov uspon”, piše Economist.
Navodi da sada mnogo zavisi i od Meloni, ali da bi bilo čudno “kada bi se neko ko je očito više zainteresiran za moć nego za stavove stavio na margine Evrope”.
List upozorava i na alternativni put koji bi mogao biti “katastrofalan”.
Naime, evropska politika je postala toliko fragmentirana da je moguće da se neće postići parlamentarna većina za Von der Leyen ili bilo kog drugog kandidata za predsjednika Komisije. To bi izazvalo ustavnu krizu u najgorem trenutku s obzirom na rat u Ukrajini, a također se nazire mogućnost da bi Trump mogao da se vrati u Bijelu kuću.
Nadalje, ako Meloni procijeni da nema šta dobiti od rada s centrom, možda će doći u iskušenje da surađuje s Le Pen.
“Ako naprave pogrešan izbor, evropski centristi bi mogli destabilizirati EU i pomoći u stvaranju onoga čega su se dugo bojali: ujedinjenog, pankontinentalnog pokreta krajnje desnice. Da bi se to izbjeglo, vrijedilo bi surađivati s Meloni”, navodi Economist.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!