Trump prijeti napadom na zemlju koja ima više nafte nego Irak

Američki State Department negirao je da je nafta igrala centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika od strane američke vojske u regiju - ili da nafta stoji iza upozorenja predsjednika Donalda Trumpa da bi kopneni napadi mogli biti neizbježni i da avioni trebaju izbjegavati venecuelanski zračni prostor. Umjesto toga, Trumpova administracija tvrdi da su njihove vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog pogoršanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima u Venecueli, najveća dokazana rezerva nafte na Zemlji igrat će centralnu ulogu u budućnosti te zemlje, piše CNN.

Venecuelanski ogroman lonac crnog zlata

Većina ljudi povezuje velike zalihe nafte s Bliskim istokom ili Teksasom, ali Venecuela ima ogromnih 303 milijarde barela sirove nafte – što je otprilike petina svjetskih globalnih rezervi, prema podacima Američke uprave za energetske informacije. To je najveća poznata masa sirove nafte na planeti.

Potencijal Venecuele daleko premašuje njenu stvarnu proizvodnju.

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno – što nije zanemarivo, ali samo oko 0,8% globalne proizvodnje sirove nafte. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije protiv venecuelanske vlade i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije u zemlji, ali isto tako i nedostatak investicija i održavanja, prema EIA. Energetska infrastruktura Venecuele se pogoršava, a njen kapacitet za proizvodnju nafte znatno je smanjen tokom godina.

To je poseban problem, jer vrsta nafte na kojoj se Venecuela nalazi – teška, kisela sirova nafta – zahtijeva posebnu opremu i visok nivo tehničke vještine za proizvodnju. Međunarodne naftne kompanije imaju kapacitet da je vade i prerađuju, ali im je ograničeno poslovanje u zemlji.

Američka vlada je uvela sankcije Venecueli od 2005. godine, a prva Trumpova administracija 2019. godine efektivno je blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od strane državne naftne kompanije Petróleos de Venezuela. Tadašnji predsjednik Joe Biden je 2022. godine odobrio Chevronu dozvolu za rad u Venecueli kao dio napora za snižavanje cijena plina - licencu koju je Trump poništio u martu, ali ju je kasnije ponovo izdao pod uslovom da prihod ne ide Madurovoj vladi.

Zašto SAD žele venecuelansku naftu

Sjedinjene Američke Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja u historiji. Ali i dalje moraju uvoziti naftu – posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što Sjedinjene Države proizvode laku, slatku sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput nafte iz Venecuele ključna je za određene proizvode koji se dobijaju u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu. Dizel je u oskudici širom svijeta - velikim dijelom zbog sankcija na venecuelansku naftu.

Prema podacima EIA, Sjedinjene Američke Države su od septembra uvozile 102.000 barela dnevno iz Venecuele. To je dovoljno za deseti najveći izvor uvoza nafte u Sjedinjene Američke Države - ali je znatno u poređenju sa 254.000 barela dnevno uvezenih iz Saudijske Arabije i 4,1 milion iz Kanade.

Decenijama je Amerika bila mnogo više zavisna od venecuelanske nafte nego što je to trenutno slučaj.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina – rezultat njene ljepljive, muljaste teksture koja zahtijeva značajnu rafinaciju. Većina američkih rafinerija izgrađena je za preradu teške nafte iz Venecuele i znatno su efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju s američkom naftom, prema riječima Phila Flynna, višeg tržišnog analitičara u Price Futures Group.

Šta bi se moglo dogoditi ako Maduro bude srušen

Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima – i, potencijalno, venecuelanskoj ekonomiji.

Ograničenja i uništenje venecuelanske energetske industrije sugeriraju da bi ona mogla postati mnogo veći dobavljač nafte. To bi moglo stvoriti prilike za zapadne naftne kompanije i poslužiti kao novi izvor proizvodnje. Također bi moglo kontrolirati šire cijene, iako bi niže cijene mogle demotivirati neke američke kompanije da proizvode naftu.

"Kad bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila stvari, to bi otvorilo svijet većoj ponudi, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica", rekao je Flynn. "Bilo bi ogromno kada bismo mogli ponovo oživjeti venecuelansko tržište nafte".

Čak i ako bi međunarodni pristup bio u potpunosti obnovljen sutra, moglo bi proći godine i nevjerovatni troškovi da se venecuelanska proizvodnja nafte u potpunosti vrati u normalu: PDVSA tvrdi da njihovi naftovodi nisu ažurirani 50 godina, a troškovi ažuriranja infrastrukture radi povratka na vrhunac proizvodnje iznosili bi 58 milijardi dolara.

Ako bi u Venecueli na vlast došla vlada koja je prijateljskija prema Zapadu, ta ogromna cijena bi se možda isplatila platiti – ne samo zbog profita naftnih i rafinerijskih kompanija, već i zbog geopolitike.

Na primjer, ruska nafta je slična venecuelanskoj, zbog čega Indija i Kina ostaju toliko ovisne o njoj uprkos međunarodnim sankcijama koje su osmišljene da osujete sposobnost zemlje da finansira rat u Ukrajini. Dodavanje kapaciteta venecuelanskoj proizvodnji moglo bi pružiti alternativu ruskoj nafti, slabeći rusku ekonomiju – i njenu sposobnost da vodi rat u Ukrajini.

Sankcije su također nanijele značajan udarac venecuelanskoj ekonomiji: PDVSA predstavlja najveći pojedinačni izvor prihoda za Madurovu vladu. Vraćanje kompanije na njen prethodni kapacitet moglo bi donijeti značajne dividende Venecueli.

"To je zaista tužna priča i pokazuje kako takav režim može naštetiti venecuelanskom narodu", rekao je Flynn. "Oni mogu ponovo učiniti zemlju velikom, ali moraju se riješiti Madura".

Zato su neki nagađali da nafta možda igra ulogu u odluci Trumpove administracije da izvrši pritisak na Madura. Ovog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEC-a, tvrdeći da Trumpova administracija želi zaplijeniti naftne rezerve njegove zemlje.

"(Nafta) je srž problema", rekao je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro za CNN u ekskluzivnom intervjuu. "Dakle, to su pregovori o nafti. Vjerujem da je to Trumpova logika".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad