Trumpova administracija odbila odgovarati pred UN-om: SAD na pragu historijskog presedana

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da takva odluka podriva međunarodni sistem nadzora koji se primjenjuje na svih 193 članice Ujedinjenih nacija.

Sjedinjene Američke Države trebale su u utorak, 10. novembra, u Ženevi odgovarati na pitanja drugih država o poštovanju ljudskih prava, uključujući postupanje prema migrantima, smrtnu kaznu i reproduktivna prava.

Međutim, američka administracija odbija poslati delegaciju.

Kako izvještavaju Reuters i Associated Press, Washington drugi put odbija učestvovati u istom postupku, poznatom kao Univerzalni periodični pregled (UPR).

Prvobitni pregled bio je zakazan za novembar 2025. godine, ali je odgođen za godinu dana u nadi da će američke vlasti promijeniti odluku.

To se nije dogodilo.

Washington: Ne priznajemo kredibilitet ovog tijela

Američki State Department potvrdio je da administracija ne namjerava učestvovati u postupku.

Glasnogovornik State Departmenta izjavio je za Associated Press da Washington ne priznaje kredibilitet Vijeća UN-a za ljudska prava.

Američka administracija opisala je Vijeće kao tijelo koje ne uspijeva poštovati vlastite vrijednosti i koje, prema njenoj ocjeni, promoviše antiameričku retoriku.

Washington je prošle godine prekinuo saradnju s Vijećem, optužujući ga za pristrasnost prema Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu.

Prema navodima State Departmenta, američko učešće u postupku značilo bi davanje legitimiteta instituciji čiji rad administracija smatra neprihvatljivim.

Jesu li SAD zaista prve u historiji?

Američki bojkot mogao bi predstavljati presedan u gotovo dvije decenije postojanja Univerzalnog periodičnog pregleda.

Međutim, SAD nisu prva država koja je odbila učestvovati u ovom postupku.

Izrael je 2013. godine bojkotovao zakazani pregled, ali je kasnije iste godine ipak učestvovao u odgođenom postupku.

Sjedinjene Američke Države sada bi mogle postati prva država koja je u potpunosti izbjegla pregled i nakon što joj je odobreno dodatno vrijeme za učešće.

Prema Reutersu, američki izostanak vjerovatno će dovesti do novog odgađanja postupka, moguće do januara.

Diplomati navode da među članicama Vijeća postoji želja da se Washingtonu ostavi otvorena mogućnost povratka.

Šta je Univerzalni periodični pregled?

Univerzalni periodični pregled provodi se od 2008. godine u okviru sistema Vijeća UN-a za ljudska prava.

Njime se periodično ocjenjuje stanje ljudskih prava u svih 193 države članice Ujedinjenih nacija.

Svaka država u pravilu prolazi kroz pregled približno svake četiri do pet godina.

Tokom postupka država predstavlja izvještaj o vlastitim politikama i mjerama, dok druge članice UN-a postavljaju pitanja i iznose preporuke.

Preporuke nisu pravno obavezujuće, ali predstavljaju važan instrument međunarodnog nadzora i političkog pritiska.

Postupak se zasniva na principu da nijedna država, bez obzira na političku ili ekonomsku moć, ne treba biti izuzeta od provjere stanja ljudskih prava.

Zbog toga organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi američko odbijanje moglo ohrabriti i druge vlade da izbjegavaju međunarodni nadzor.

Pitanja o deportacijama, smrtnoj kazni i slobodama

Prema dokumentima UN-a u koje je Reuters imao uvid, druge države namjeravale su tokom američkog pregleda otvoriti pitanja reproduktivnih prava, uključujući pristup abortusu, kao i primjenu smrtne kazne.

Američke i međunarodne nevladine organizacije dostavile su gotovo 200 podnesaka koji se odnose na stanje ljudskih prava u SAD-u.

Među temama su postupanje prema migrantima, rasna diskriminacija, građanske slobode i druga pitanja.

Posebne kritike organizacija za ljudska prava izazvala je imigracijska politika Trumpove administracije, uključujući deportacije.

Američke vlasti tvrde da deportacije provode u skladu s imigracijskim zakonodavstvom SAD-a.

Organizacije za ljudska prava traže odgovornost

Jamil Dakwar, direktor programa za ljudska prava Američke unije za građanske slobode (ACLU), kritikovao je odluku Washingtona.

„Vidjeli smo napade na temeljna ljudska prava i građanske slobode kakvi nisu zabilježeni generacijama“, rekao je Dakwar novinarima u Ženevi, prema Reutersu.

Pozvao je Vijeće UN-a za ljudska prava da preduzme odlučnije korake kako bi osiguralo odgovornost američkih vlasti.

Među aktivistima koji su u Ženevi tražili međunarodni nadzor nalazi se i Noor Abdalla, supruga palestinskog aktiviste Mahmouda Khalila, kojeg su američke imigracijske vlasti prošle godine pritvorile i pokušale deportovati.

„Kada najmoćnija vlada na svijetu nije pozvana na odgovornost, njeni predstavnici misle da mogu raditi šta god žele“, poručila je Abdalla.

Organizacije za ljudska prava zatražile su i da visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk predstavi procjenu stanja u SAD-u, bez obzira na to hoće li američka delegacija učestvovati u redovnom postupku.

Šta slijedi?

Prema Reutersu, očekuje se da će Vijeće razmotriti novo odgađanje američkog pregleda.

Takav pristup odražava nastojanje da se sačuva mogućnost buduće saradnje s Washingtonom, ali istovremeno otvara pitanje koliko je mehanizam međunarodnog nadzora djelotvoran kada jedna od najmoćnijih država odbija učestvovati.

Za organizacije za ljudska prava problem nije samo američka odluka.

Upozoravaju da bi izostanak jasne reakcije mogao oslabiti princip prema kojem sve članice Ujedinjenih nacija podliježu istim pravilima provjere.

Ako se američki pregled ponovo odgodi, ostaje otvoreno pitanje hoće li Washington uopće pristati na međunarodnu provjeru stanja ljudskih prava tokom mandata Donalda Trumpa.