Trumpova administracija ponovo razgovara s režimom koji su SAD izolovale: U pozadini borba s Kinom za strateške minerale

Kako izvještava Reuters, vojna vlast Mjanmara preko američke lobističke kompanije DCI Group pozvala je Washington da produbi odnose s tom zemljom i poveća ulaganja u sektor rijetkih zemnih elemenata.

Poziv je uslijedio nakon objavljivanja nove strategije američkog State Departmenta, koja predviđa širenje američkog utjecaja i mogućnost pristupa nalazištima strateških minerala u Mjanmaru.

Strategija je predstavljena nakon višemjesečnih razgovora američkih zvaničnika s predstavnicima vlasti Mjanmara, uključujući direktne kontakte obnovljene u septembru.

Minerali u središtu interesa

Američka lobistička kompanija DCI Group, koju su vlasti Mjanmara angažovale prošle godine radi obnove odnosa s Washingtonom, objavila je u ponedjeljak saopćenje u ime tamošnjeg ministarstva informisanja.

U njemu se navodi da bi SAD trebale Mjanmar posmatrati kao prioritet u oblasti kritičnih minerala, a ne isključivo kao diplomatski problem.

Lobisti tvrde da rudna bogatstva Mjanmara predstavljaju priliku za povezivanje ekonomskih interesa te zemlje s američkim prioritetima nacionalne sigurnosti.

Mjanmar je jedan od najvažnijih svjetskih izvora teških rijetkih zemnih elemenata, koji se koriste u proizvodnji snažnih magneta za električna vozila, vjetroturbine, elektroniku i vojne tehnologije.

Većina tih sirovina izvozi se u Kinu, gdje se prerađuje.

Prema Reutersu, Kina proizvodi približno 90 posto svjetskih magneta od rijetkih zemnih elemenata, djelimično koristeći sirovine iz Mjanmara.

Upravo zbog te zavisnosti Washington pokušava razviti alternativne lance snabdijevanja.

Rudnike kontrolišu pobunjenici

Američki plan suočava se s ozbiljnom preprekom.

Najvažnija nalazišta rijetkih zemnih elemenata u Mjanmaru nalaze se u sjevernoj saveznoj državi Kachin, gdje ključna rudarska područja kontroliše Kachinska vojska za nezavisnost (KIA).

Riječ je o oružanoj organizaciji koja se već decenijama bori protiv centralnih vlasti Mjanmara.

Reuters navodi da KIA ima podršku Pekinga, što dodatno komplikuje mogućnost da američke kompanije dobiju pristup rudnicima.

To znači da vlast Mjanmara, iako poziva američke investitore, ne kontroliše najvažnija područja u kojima bi se ulaganja trebala realizovati.

Dodatne prepreke predstavljaju građanski rat, američke sankcije i dugogodišnja dominacija kineskih kompanija u ovom sektoru.

Washington želi nove ugovore

Prema strategiji State Departmenta, američka diplomatska misija trebala bi raditi na osiguravanju najmanje tri velika komercijalna ili investicijska sporazuma za američke kompanije, pojedinačne vrijednosti veće od pet miliona dolara.

Međutim, vlasti Mjanmara smatraju da je takav cilj nedovoljno ambiciozan.

DCI Group ocijenila je da su tri sporazuma skroman cilj s obzirom na mineralna bogatstva Mjanmara i američku namjeru da se takmiči s Kinom.

Lobistička kompanija upozorila je i da je Peking godinama gradio položaj u rudarskom sektoru te zemlje, zbog čega će američkim kompanijama biti teško potisnuti postojeće kineske poslovne mreže.

Za sada nema potvrde da su najavljeni investicijski ciljevi već pretočeni u konkretne ugovore.

Zaokret nakon godina izolacije

Odnosi Washingtona i Mjanmara naglo su se pogoršali nakon vojnog udara 2021. godine, kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu.

SAD su uvele sankcije vojnim liderima i zamrznule sredstva Mjanmara u američkom finansijskom sistemu.

Međutim, Trumpova administracija u septembru ove godine obnovila je direktne razgovore s vlastima te zemlje.

Reuters je ranije izvijestio da je nova runda razgovora održana u oktobru u Tokiju.

U razgovorima su, osim pristupa strateškim mineralima, razmatrana i druga pitanja, uključujući borbu protiv međunarodnih kriminalnih mreža i oslobađanje američkog državljanina.

Nova strategija State Departmenta predviđa i diplomatske napore usmjerene na prekid vatre koji bi otvorio put trajnom mirovnom sporazumu do 2030. godine.

Dokument povezuje napredak u mirovnom procesu s mogućnostima za pristup prirodnim resursima zemlje.

Ipak, strategija ne precizira hoće li SAD ukinuti sankcije koje otežavaju ulaganja.

Washington i dalje održava sankcije protiv vođe državnog udara Min Aung Hlainga i drugih osoba povezanih s vojnom vlašću, iako je ranije uklonio pojedine državljane i kompanije Mjanmara sa sankcijskih lista.

Kina čuva svoju prednost

Kina je posljednjih godina dodatno učvrstila kontrolu nad preradom rijetkih zemnih elemenata i proizvodnjom magneta, što joj daje značajnu prednost u odnosu na američke konkurente.

Peking se protivi politizaciji ekonomske i trgovinske saradnje, dok Washington pokušava smanjiti zavisnost svoje industrije od kineskih dobavljača.

Za Trumpovu administraciju rijetki zemni elementi postali su pitanje nacionalne sigurnosti.

Slučaj Mjanmara pokazuje koliko je potraga za alternativnim izvorima strateških sirovina povezana s vanjskom politikom: Washington sada obnavlja kontakte s vlastima koje je godinama pokušavao izolovati.

Ipak, između diplomatskih razgovora i stvarnog pristupa rudnicima stoje građanski rat, kontrola pobunjeničkih snaga nad ključnim nalazištima i snažan položaj Kine na tržištu.

Zasad je riječ o političkom približavanju i investicijskim ambicijama, a ne o potvrđenom sporazumu kojim su američke kompanije dobile pristup mineralima Mjanmara.