UN usvojio historijsku klimatsku rezoluciju uprkos protivljenju SAD-a

Za rezoluciju je glasala 141 država, osam ih je bilo protiv, dok je 28 bilo suzdržano. Među protivnicima su bile SAD, najveći historijski emiter stakleničkih gasova, kao i Saudijska Arabija, Rusija, Izrael, Iran, Jemen, Liberija i Bjelorusija.

Generalni sekretar UN-a António Guterres poručio je da glasanje predstavlja “snažnu potvrdu međunarodnog prava, klimatske pravde, nauke i odgovornosti država da zaštite ljude od eskalirajuće klimatske krize”.

Mišljenje suda

Rezoluciju je predložio Vanuatu, pacifička ostrvska država posebno ugrožena porastom nivoa mora. Dokument potvrđuje savjetodavno mišljenje International Court of Justice iz jula 2025. godine, prema kojem države imaju obavezu da smanje upotrebu fosilnih goriva i djeluju protiv globalnog zagrijavanja.

Iako mišljenje ICJ-a nije pravno obavezujuće, već se koristi u klimatskim tužbama širom svijeta, a pojedine sudije ga počinju navoditi u presudama koje se odnose na klimatske promjene.

SAD su se usprotivile rezoluciji tvrdeći da sadrži “neprimjerene političke zahtjeve” u vezi s fosilnim gorivima. Zamjenica američkog ambasadora pri UN-u Tammy Bruce rekla je da Washington ne vidi osnov za dodatno izvještavanje generalnog sekretara o pravnim pitanjima iz mišljenja suda.

Pacifik traži pravdu

Ambasador Vanuatua pri UN-u Odo Tevi rekao je prije glasanja da je šteta od klimatskih promjena “stvarna i već prisutna”, posebno na ostrvima, obalama i u zajednicama pogođenim sušama i propalim žetvama.

“Države i narodi koji nose najteži teret vrlo često su oni koji su najmanje doprinijeli problemu”, poručio je Tevi.

Ministar za klimatske promjene Vanuatua Ralph Regenvanu rekao je da je, u sadašnjem geopolitičkom kontekstu, odbrana vladavine prava važnija nego ikad.

Za pacifičke države klimatska kriza nije apstraktno pitanje. U Tuvalu, gdje je prosječna nadmorska visina oko dva metra, više od trećine stanovništva već se prijavilo za klimatske migracijske vize za Australia. Do 2100. godine veliki dio zemlje mogao bi biti pod vodom tokom plime.

Uprkos tome što Pariški ugovor predviđa cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa, naučnici upozoravaju da će i najbolji scenariji vjerovatno premašiti tu granicu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad