Velika Britanija razmatra neobične mjere: Tražiteljima azila će se oduzimati nakit za plaćanje troškova obrade

Obraćajući se emiterima prije formalne objave sveobuhvatnih promjena politike azila u ponedjeljak, ministar unutrašnjih poslova Alex Norris rekao je da, iako to neće uključivati ​​oduzimanje vjenčanog prstenja, nakit bez sentimentalne vrijednosti može biti oduzet.

Ideja je još jedna posuđena iz strogog pristupa Danske azilu od strane Shabane Mahmood, ministrice unutrašnjih poslova, u pokušaju da smanji broj izbjeglica koje dolaze u Veliku Britaniju.

Iako je Mahmood promjene nazvala jedinim načinom da se otjeraju "mračne sile... koje rasplamsavaju bijes" zbog migracija, poznato je da se brojnim laburističkim zastupnicima ne sviđaju neke od ideja, a barem jedan ministar čeka ostavku.

Norris je branio oduzimanje dragocjenosti od izbjeglica, rekavši za Sky News: "Trenutno britanska javnost plaća milijarde funti godišnje kako bi oni koji traže azil, ili oni koji su već odbili sa svojim zahtjevima, mogli dobiti podršku u smještaju i životu".

"U redu je ako ti ljudi imaju novac u banci, ljudi imaju imovinu poput automobila, poput električnih bicikala, trebali bi doprinositi. Ne, nećemo im oduzimati naslijeđe na granici. Ali... ljudi imaju automobile. Ljudi imaju električne bicikle. To je imovina kojom bi trebali doprinijeti troškovima davanja", dodao je.

Na pitanje da li se može uzeti nakit bez sentimentalne vrijednosti, Norris je rekao da ljudi trebaju pričekati da Mahmood iznese planove Donjem domu u ponedjeljak poslijepodne.

Na pitanje da li bi se mogli uključiti i vjenčani prstenovi, Norris je rekao: "U slučaju o kojem govorite, ne, naravno da ne. Ako neko dođe s torbom punom zlatnog prstenja, pa, to je drugačije od onoga što sam rekao za naslijeđe".

Norris je također potvrdio da bi se zemlje koje odbijaju primiti nazad državljane koji traže azil mogle suočiti s diplomatskim sankcijama poput ograničenja viza. U izvještajima za novine navedene su Angola, Namibija i Demokratska Republika Kongo kao moguće mete.

"Postoji značajan broj ljudi koji su prošli kroz sistem – došli su u ovu zemlju, njihov zahtjev za azil je odbijen, žalili su se, to je odbijeno i sada su u smještaju koji plaćaju poreski obveznici, ne napredujući brzo. Strašno za te ljude, strašno za nas kolektivno", naglasio je. "Ali zemlja porijekla, koja je sigurna zemlja, s kojom često imamo sporazum o povratku, ne čini svoj dio kako bi nam pomogla da njihove građane vratimo kući".

Mahmood je u nedjelju potvrdila da će izbjeglice biti vraćene ako se njihova zemlja više ne smatra opasnom, a njihov status će se preispitivati ​​svakih 30 mjeseci, uključujući i porodice s malom djecom koja idu u školu.

Tony Vaughan, laburistički zastupnik za Folkestone, rekao je da bi to zapravo onemogućilo izbjeglicama da se pravilno integriraju u britanski život.

"Trebali bismo biti gostoljubivi, integrirajući, a ne stvarati ovu situaciju – neku vrstu trajnog limba i otuđenja, što ne pomaže izbjeglicama, ne pomaže društvu", rekao je za program Today na BBC Radiju 4.

Na pitanje o Vaughanovoj zabrinutosti, Norris, koji je govorio nakon njega u emisiji Today, rekao je da će se ova situacija odnositi samo na ljude koji su neslužbeno stigli kao izbjeglice, na primjer malim brodom.

Međutim, čini se da je ovo netačno. Prema planu, kako je predstavljen, zahtjevi svih izbjeglica će se redovno preispitivati, ali će zvanični dolasci imati kraći vremenski period do stalnog statusa - 10 godina umjesto 20.

Vlada će objaviti da će donijeti zakon kojim će pooštriti način na koji sudovi primjenjuju Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) u vezi s porodičnim životom, omogućavajući veću deportaciju ljudi čiji se članovi porodice još uvijek nalaze u Velikoj Britaniji.

U svom intervjuu, Vaughan je rekao da je broj izbjeglica koje koriste odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima „vrlo, vrlo mali“, dodajući: „Moramo biti realni u pogledu toga šta će takve reforme postići. Ne možemo obećavati javnosti stvari koje se neće ispuniti.“

Na pitanje o ideji da je broj slučajeva koji uključuju Evropski sud za ljudska prava manji od 1.000, što je mali dio ukupnog broja zahtjeva za azil, Norris je rekao: „Vjerovatno ne bih osporio sam broj, ali ono što bih osporio je uticaj koji to ima na širi sistem.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad