Prvi zatvorenici stigli su u Guantanamo prije tačno 20 godina. Kada će taj zloglasni zatvor na Kubi biti zatvoren? Situacija u kojoj se nalaze zarobljenici nije se promijenila ni nakon dolaska novog maeričkog predsjednika u Bijelu kuću.

Jedna tipična priča iz Guantanama izgleda ovako: 14 godina je Mohamedu Uld Slahi proveo je iza rešetaka u Guantanamu. Mučili su ga 70 dana, a tri godine je bio saslušavan, i to po 18 sati dnevno. Svakog dana, piše Deutsche Welle.

Slahi je prije hapšenja živio u Njemačkoj. Osumnjičili su ga da je igrao jednu od vodećih uloga u redovima Al Qaede, odnosno, da je bio umiješan u terorističke napade 11. septembra 2001. Dokazi za to, međutim, nikada nisu pronađeni.

Za sve to vrijeme koje je proveo u Guantanamu protiv Slahija nikada nije podignuta optužnica. Zato nikada nije ni osuđen. Danas taj državljanin Mauritanije ima 50 godina. U međuvremenu je pušten iz zatvora na Kubi, ali nikada nije dobio odštetu za vrijeme provedeno u zatvoru.

Advokatica Nancy Hollander, kaže da je i danas proganja taj slučaj, najpoznatiji u njenoj karijeri. O Slahijevoj sudbini snimljen je i film, nedavno je prikazan u kinima. Njegov grijeh je bilo to što je svojevremeno učestvovao u radu jednog kampa za obuku terorista u Afganistanu, odnosno, to što se jednom javio na poziv sa satelitskog telefona Osame bin Ladena. Nema sumnje da sve to ne baca baš najljepše svjetlo na Slahija, ali za podizanje optužnice ipak nije bilo dovoljno dokaza.

SAD su, zahvaljujući Guantanamu, postale zemlja koja “ne poštuje načela pravne države”, smatra Nancy Hollander.

Situacija je, kaže, “katastrofalna“ – i to ne samo za 13 zarobljenika koji se i dalje drže u kampu bez optužnice, a to su ljudi koje je odavno trebalo pustiti na slobodu.

“Katastrofalna je i za one za koje se sumnja da su bili uključeni u napade 11. septembra, za takozvane ’vječite zarobljenike’, ljude koji još uvijek čekaju na početak suđenja, i to 20 godina nakon tih napada“, dodala je.

Pravna država?

Ti nedostaci u poštovanju načela pravne države nisu nikakva slučajnost, to je ustvari i bio cilj bivše američke vlade tokom mandata predsjednika Georgea W. Busha, tvrdi Daphne Eviatar iz organizacije “Amnesty International”.

“Vlada SAD-a je stvorila ’ofshore-zatvor’ kako bi ciljano stavila van snage pravni sistem Sjedinjenih Američkih Država“, kaže Eviatar.

Američka vojna baza Guantanamo Bay na Kubi već više od 100 godina postoji kao mornarička baza. Tek u januaru 2002., samo nekoliko mjeseci nakon napada 11. septembra, baza je dobila zatvor za osobe koje se sumnjiče za terorizam. Otada je Guantanamo dospio na loš glas širom svijeta.

Anthony Natal, koji pred sudom brani Abda al-Rahima, osumnjičenog da je terorista Al Qaede, otvoreno govori o svom razočarenju.

“Odrekli smo se svega onoga što ovu zemlju čini slobodnom, zemljom u kojoj za sve važi isto pravo“, kazao je.

Cenzura medija

Oni koji se na terenu žele informisati o Guantanamu moraju da savladaju nekoliko prepreka, a prva je obično – kubanski vazdušni prostor. Američki avioni koji jednom nedjeljno stižu iz Washingtona ne smiju ući u taj prostor i zato oni najprije zaobilaze Kubu s istočne strane, a onda se spuštaju direktno na aerodrom u vojnoj bazi.

Prvi utisci o zloglasnom kampu u zaljevu Guantanamo stječu se već iz vazduha. Tu je aerodrom, na istoku kampa je mornarička baza, a tu je i vojni sud, “Camp Justice“, odnosno zatvor.

Život u sjenci mučilišta

Kada se pomene Guantanamo, vjerovatno se prvo pomisli na mučenja ili bodljikavu žicu. U stvarnosti, logor za zarobljenike, odnosno vojni sud, samo su manji dio kampa. Većim dijelom ta vojna baza izgleda kao neki američki gradić.

Planovi, planovi, planovi…

Danas, 11. januara 2022, obilježava se 20 godina od osnivanja zatvora u Guantanamu. To je datum koji otvara pitanje kako je moguće da taj logor još uvijek postoji i to uprkos očiglednom kršenju ljudskih prava i načela pravne države? I to iako je “borba protiv terora“ okončana najkasnije nakon povlačenja vojnih snaga iz Afganistana, što je ustvari i bilo opravdanje za otvaranje tog zarobljeničkog logora.

Planovi o zatvaranju Guantanama postojali su još pri kraju mandata predsjednika Georgea W. Busha. Njegov nasljednik Barack Obama u više navrata je obećavao da će ga zatvoriti, ali je onda izgubio većinu u Kongresu.

Republikanci su nakon toga pokrenuli proceduru usvajanja zakona uz pomoć kojeg je trebalo “zabraniti bilo kojoj osobi koja je bila zarobljena u Guantanamu da ikada više dođe u SAD, i to bilo kojim povodom“, kaže Nancy Hollander. Na taj način je ustvari pravno onemogućeno prebacivanje zarobljenika na tlo SAD.

Cijeli tekst pročitajte na ovom linku.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad