Rusija je premjestila najveći dio svojih vojnih aktivnosti na istočnu Ukrajinu nakon što je povukla svoje snage iz blizine glavnog grada Kijeva, a kako navodi BBC, postoje mogi razlozi zbog kojih ruski predsjednik Vladimir Putin želi da zauzme Donbas.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je bitka za područje poznato kao Donbas počela i da u tome učestvuje veoma veliki dio ruske vojske.

Međutim, najbolje obučeni vojnici Ukrajine već su postavljeni na istok zbog osmogodišnjeg rata sa separatistima koje podržava Rusija a, mada se smatra se da su pretrpjeli velike gubitke, i dalje predstavljaju značajan izazov za ruske snage.

BBC navodi da ruske snage su već izazvale humanitarnu katastrofu na istoku, ali još uvijek ne kontrolišu lučki grad Mariupolj.

Ukrajinski predsjednik je rekao “borićemo se za svaki metar naše zemlje”, a nova ofanziva Rusije mogla bi najaviti dugotrajan sukob.

Šta je ukrajinski Donbas?

Kada Putin govori o Donbasu, on misli na staro područje Ukrajine za proizvodnju uglja i čelika. Ono što on zapravo podrazumijeva je cjelina dvije velike istočne regije, Luganska i Donjecka, koje se protežu izvan Mariupolja na jugu pa sve do sjeverne granice.

“Ključno je to što ga je Kremlj identificirao kao dio Ukrajine koji govori ruski i koji je više Rusija nego Ukrajina”, kaže Sam Cranny-Evans iz Royal United Services Instituta.

BBC navodi da su ovo možda uglavnom ruska govorna područja, ali da više nisu proruska.

“Mariupolj je bio jedan od najproruskih gradova u Ukrajini i da se on uništi je van mog razumevanja“, kaže stručnjak za odbranu Konrad Muzyka, predsjednik Rochan Consultinga.

Mjesec dana nakon početka rata, Rusija je tvrdila da je preuzela kontrolu nad 93% regije Lugansk i 54% Donjecka. Ruski predsjednik je još uvijek daleko od toga da preuzme cijele oblasti, ali čak i ako bi bio u mogućnosti da to učini, ovo je veoma velika teritorija koju bi trebalo držati pod kontrolom.

Zašto Putin želi da kontroliše Donbas

Putin je u više navrata iznio neosnovane optužbe da je Ukrajina izvršila genocid na istoku.

Kada je rat počeo, gotovo dvije trećine istočnih regija bile su pod kontrolom Ukrajine. Ostatak su vodili proruski zastupnici koji su stvorili strukturu koju podržava Moskva tokom rata koji je počeo prije osam godina.

Neposredno prije rata, predsjednik Putin je priznao dvije istočne regije kao nezavisne od Ukrajine.

Ako bi Rusija osvojila oba velika regiona, to bi Vladimiru Putinu dalo neku vrstu postignuća iz ruskog rata. Sljedeći korak bi tada bio aneksija Donbasa, baš kao što je to učinio s Krimom nakon diskreditovanog referenduma 2014. Godine.

“A kada bi se to deilo prije 9. maja, on bi čak mogao slaviti i Dan pobjede, kada ruska vojska još uvijek obilježava poraz nacističke Njemačke 1945. Godine”, navodi BBC.

Proruski lider u Lugansku već je govorio o održavanju referenduma u skoroj budućnosti, “iako se ideja čak i o lažnom glasanju u ratnoj zoni čini apsurdnom”, navodi ovaj britanski medij.

Koja je Putinova strategija?

Ukrajinska vojska vjeruje da Putin želi potpunu kontrolu ne samo nad Donbasom već i nad južnim regionom Hersona, sjeverno i zapadno od Krima. To bi mu dalo kopneni most duž južne obale do ruske granice i kontrolu nad vodosnabdijevanjem Krima.

Veći dio Donjecka i ključnih područja Luganska još uvijek su u ukrajinskim rukama, tako da ruske snage pokušavaju opkoliti ukrajinsku vojsku na istoku, krećući se sa sjevera, istoka i juga. “Ovo je velika teritorija koju treba kontrolisati, i mislim da ne bismo trebali potcijeniti geografsku složenost ovoga”, kaže Tracey German, profesorica na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Rusi do sada nisu uspeli da zauzmu drugi ukrajinski grad Harkov južno od ruske granice, ali su preuzeli kontrolu nad Izjumom, strateškim gradom dalje niz glavni autoput koji vodi ka istoku koji kontrolišu separatisti.

“Ako pogledate šta rade oko Izjuma, to prati glavne linije autoputeva i to bi imalo smisla, s obzirom na to da većinu svoje opreme premještaju cestom i željeznicom“, kaže profesorica German.

Gradovi koji su sada na vidiku Rusije već su proživjeli godine rata od kada su separatisti koje podržava Rusija prvi put zauzeli velike dijelove Donbasa.

Sljedeća velika meta niz put M03 je Slavjansk, grad sa 125.000 ljudi koji su 2014. godine zauzele snage uz podršku Rusije prije nego što je ponovo vraćen. Zauzimanje Kramatorska dalje na jugu je također veliki cilj Rusije.

Iz Američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) navode da će ruska kampanja da zauzme oba regiona “vjerovatno propasti” ako Ukrajina zadrži Slavjansk.

Ruske snage su napale niz gradova u Lugansku pod kontrolom Ukrajine dok su napredovale sa sjevera i istoka. Zauzeli su Kremennu, sjeverozapadno od Severodonjecka i bombardovali gradove uključujući Rubižne, Popasnu i Lisičansk.

Ovi gradovi su važni jer bi njihova kontrola omogućila Rusiji da ide prema zapadu i da se poveže sa ruskim snagama koje pokušavaju da napreduju jugoistočno od Izjuma, navodi ISW, navodeći da zbog toga ukrajinska vojska koncentriše svoje kontranapade na tom području izvan Izjuma.

Rusi bi morali da kontrolišu linije snabdevanja drumom i blokiraju ukrajinski pristup željezničkim rutama sa zapada. Željeznica je najefikasniji transport za ukrajinske trupe i teško naoružanje i najbrži način za civile da se evakuišu.

Kontrolisanje dijelova železničke mreže također bi omogućilo ruskim snagama da prebace svoje trupe i zalihe.

Šef regionalne vojne administracije Serhiy Haidai vjeruje da je cilj Rusije da uništi sve što im blokira put kako bi se postigao cilj Vladimira Putina da dođe do zapadnih regionalnih granica Luganska.

U međuvremenu civili bježe iz regiona uslijed napretka ruskih snaga.

Maryna Agafonova je izjavila za BBC da je pobjegla iz svog doma u Lisičansku, ostavljajući roditelje dok su ruske granate nastavile da padaju.

“Napadali su bolnice i stambene zgrade. Nema grijanja i struje”, rekla je ona.

“Daleko je strašnije ostati i izgorjeti u snu od ruske granate”, upozorio je Haidai.

Željezničke linije su prekinute do Izjuma na sjeveru i do Mariupolja i Melitopolja na jugu. Usluge su prekinute iz Slavjanska i nijedan voz nije krenuo iz obližnjeg čvorišta Kramatorsk otkako je u raketnom napadu poginulo 57 ljudi dok su čekali da se ukrcaju u voz.

Mogu li ukrajinske snage izdržati?

Na početku rata, 10 brigada koje su činile Ukrajinsku operaciju združenih snaga (JFO) na istoku smatralo se za najbolje opremljene i najbolje obučene vojnike koje Ukrajina ima.

“Sada zapravo ne znamo kolika je snaga ukrajinskih snaga”, rekao je Sam Cranny-Evans, te dodao da vjeruje da je njihov broj pojačan dobrovoljcima posljednjih sedmica.

“Glavni cilj za Ukrajince je da nanesu što veće gubitke ruskoj strani, a Ukrajinci koriste asimetričnu taktiku kako bi izbjegli velike bitke”, kaže Konrad Muzyka.

Američki zvaničnici kažu da Rusija sada ima 76 bataljonskih taktičkih grupa na istoku nakon što su poslali dodatnih 11 takvih grupa u to područje posljednjih dana, a da se očekuje da će stići dodatno pojačanje sjeverno od granice. Ove grupe obično broje između 700 i 900 ljudi.

Uprkos njihovim pojačanjima, postoji široko rasprostranjen skepticizam da će ruske snage brzo postići bilo kakav proboj. ISW vjeruje da bi možda i mogli preuzeti ukrajinske položaje, ali vjerovatno uz visoku cijenu, dok ukrajinski vojni stručnjaci vjeruju da su mnoge grupe ruskih bataljona u lošem stanju.

Ruske snage su već pretrpjele velike gubitke nakon sedam sedmica sukoba, a smatra se da je moral među vojnicima nizak. BBC navodi da se njihove jedinice se sastoje djelom od ljudi regrutovanih iz lokalnih separatističkih područja od kojih su se mnogi pridružili pod prisilom.

Život u separatističkom Lugansku

U području koje podržava Rusija je život dosta tiši, iako su separatističke vlasti optužile ukrajinske snage za granatiranje stambenih zgrada i ubijanje civila, piše BBC.

Zvaničnici u u Donjecku kažu da su od sredine februara poginula 72 civila. BBC navodi da je mnogo više ljudi ubijeno u ruskim napadima na teritoriju pod kontrolom Ukrajine.

Jedna žena u Lugansku izjavila je za BBC pod uslovom anonimnosti da je vidjela mnogo ruskih oklopnih vozila u gradu i da vlada atmosfera straha.

“Uplašena sam – jednostavno je strašno”, rekla je ona, te objasnila da su vojno sposobni muškarci morali da se pridruže lokalnoj ruskoj miliciji, tako da se svako ko je izbegao regrutovanje sada krije.

“Oni mobilišu (muškarce) na ulicama, hvataju ih. Nema muškaraca u prodavnicama, u gradu, na ulicama”, ispričala je ona, te dodala da su zbog toga sva preduzeća u kojima dominiraju muškarci zatvorena.

“Mi smo već Rusija, iako samo neformalno. Svi imaju ruski pasoš”, ispričala je ona za BBC.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad