Zašto Trump želi da Amerika kontrolira Grenland?

Zašto Trump želi Grenland?

Strateška lokacija i resursi Grenlanda mogli bi koristiti SAD-u. Nalazi se na najkraćem putu od Evrope do Sjeverne Amerike, što je ključno za američki sistem upozorenja na balističke rakete.

SAD su izrazile interes za proširenje svog postojećeg vojnog prisustva na arktičkom otoku, uključujući postavljanje radara za nadgledanje voda između otokaa, Islanda i Velike Britanije koje koriste ruski ratni brodovi i nuklearne podmornice.

"Grenland nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala... Ako pogledate Grenland, pogledate duž obale, posvuda imate ruske i kineske brodove", poručio je Trump u ponedjeljak.

Podaci o brodarstvu pokazuju da se većina kineskog brodarstva u arktičkim vodama odvija u pacifičkom Arktiku i Sjevernoj morskoj ruti u blizini Rusije. Većina ruskog brodarstva u Arktiku odvija se oko ruske obale, iako analitičari kažu da ruske podmornice često putuju vodama između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije.

U širem smislu, Arktik postaje sve više militariziran, a države NATO-a, Kina i Rusija proširuju aktivnosti tamo. Otok, čiji je glavni grad Nuuk bliži New Yorku nego danska prijestolnica Kopenhagen, može se pohvaliti bogatstvom minerala, nafte i prirodnog plina, ali je razvoj bio spor, a rudarstvo je imalo vrlo ograničena američka ulaganja, piše Reuters.

Kakvo je trenutno prisustvo SAD-a?

Američka vojska održava stalno prisustvo u zračnoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. Sporazum između SAD-a i Danske iz 1951. godine dao je SAD-u pravo slobodnog kretanja i izgradnje vojnih baza na Grenlandu sve dok Danska i Grenland budu obaviješteni.

Historijski gledano, Danska je izlazila u susret SAD-u jer Kopenhagen nije imao kapacitete za odbranu Grenlanda, a i zbog sigurnosnih garancija SAD-a Danskoj putem NATO-a, prema riječima Kristiana Soebyja Kristensena, višeg istraživača u Centru za vojne studije Univerziteta u Kopenhagenu.

Kakav je trenutni status Grenlanda?

Otok, bivša kolonija Danske, postao je formalna teritorija Nordijskog kraljevstva 1953. godine i podliježe danskom ustavu. 2009. godine je dobio široku samoupravnu autonomiju, uključujući pravo da proglasi nezavisnost od Danske putem referenduma.

Prema zakonu iz 2009. godine, grenlandski parlament, Inatsisartut, može se pozvati na odredbu koja bi Danskoj i Grenlandu omogućila da započnu pregovore o postizanju pune nezavisnosti. Građani Grenlanda bi morali podržati nezavisnost na referendumu, a sporazum o nezavisnosti između Danske i Grenlanda bi također zahtijevao saglasnost danskog parlamenta.

Šta Grenland želi?

Odnosi između Grenlanda i Danske su zategnuti nakon otkrića o historijskom zlostavljanju Grenlandaca pod kolonijalnom vlašću. Međutim, Trumpov interes za otok podstakao je Dansku da učini više kako bi poboljšala veze s Grenlandom.

Ankete pokazuju da većina od 57.000 stanovnika Grenlanda podržava nezavisnost, ali mnogi Grenlanđani upozoravaju na ishitreno djelovanje - bojeći se da bi Grenland mogao postati još gori i izložiti se SAD-u ako prebrzo zatraži nezavisnost od Danske. Grenlandska ekonomija zavisi od ribarstva, koje čini preko 95% izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske, koje pokrivaju otprilike polovinu javnog budžeta.

Šta ako Grenland postane nezavisan?

Ako Grenland postane nezavisan, mogao bi odabrati da se pridruži SAD-u, a da ne postane teritorija SAD-a. Otok bi mogao formirati takozvanu "slobodnu asocijaciju" sa SAD-om koja bi danske subvencije zamijenila američkom podrškom i zaštitom u zamjenu za vojna prava, ustroj sličan Maršalovim Ostrvima, Mikroneziji i Palauu.

Prema Ulriku Pramu Gadu, stručnjaku za Grenland, Trumpova ideja o kupovini Grenlanda zasniva se na nerazumijevanju međunarodnog prava i principa samoopredjeljenja, koji ljudima daje pravo da sami biraju svoj politički status.

Kako Trump vrši pritisak na Dansku?

Trump je imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja za svog specijalnog izaslanika za Grenland, što je izazvalo ponovne kritike Danske i Grenlanda zbog interesa Washingtona.

Landry javno podržava ideju da Grenland postane dio SAD-a

Šta kažu Danska i Grenland?

Kada je Trump ponudio kupovinu ostrva tokom svog prvog predsjedničkog mandata, danska premijerka Mette Frederiksen to je nazvala "apsurdnim". Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen su u zajedničkoj izjavi u ponedjeljak rekli da Grenland pripada Grenlanđanima.

"Ne možete anektirati drugu zemlju. Čak ni raspravom o međunarodnoj sigurnosti", rekli su.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen pozvao je američkog ambasadora zbog imenovanja izaslanika. Nakon toga, Rasmussen je rekao da su Danska i predstavnik Grenlanda "povukli crvenu liniju" s ambasadorom.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad