Mjesta na kojima mladići udišu duhan s okusom voća iz nargila postala su uobičajena u Afganistanu posljednjih godina. Međutim, talibani su nedavno izdali fetvu, odnosno islamski dekret, zabranjujući popularnu razonodu. Ova grupa nargile smatra opojnim sredstvom, koje je zabranjeno u islamu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Zabrana nargila najavljena je ranije ovog mjeseca u zapadnoj pokrajini Herat. Nejasno je da li se fetva odnosi na cijelu zemlju.

Ovaj potez je imao ozbiljan uticaj na preduzeća u Heratu, gdje su mnogi šiša barovi bili primorani da se zatvore. U međuvremenu, kako broj mušterija opada restorani koji nude šišu bili su prisiljeni da otpuste osoblje.

Zabrana nargila je najnoviji pokušaj Talibana da nametnu svoje ekstremističko tumačenje islamskog šerijatskog zakona u Afganistanu, gdje je militantna grupa nasilno preuzela vlast u avgustu 2021.

‘Bez mušterija’

Omid, mladi preduzetnik, posjedovao je šiša bar u gradu Heratu, glavnom gradu provincije. Ali prošle sedmice je bio primoran da zatvori svoj kafić i otpusti sedam članova osoblja.

“Kako da vodim kafić kad nemam prihoda?”, rekao je za Radio Azadi RSE-a Omid, koji nije želio da otkrije svoje puno ime iz sigurnosnih razloga.

“Kako da plaćam radnike kada nemamo mušterija?”, pita se.

Muhamed Kasim je bio konobar u šiša baru u Heratu i zarađivao je blizu 100 dolara mjesečno. Nakon što je nedavno ostao bez posla, nije u mogućnosti da izdržava svoju petočlanu porodicu.

“Biću primoran da idem u (susjedni) Iran da tražim posao”, rekao je 23-godišnjak za Radio Azadi.

Udruženje vlasnika kafića u Heratu saopštilo je da je blizu 2.500 ljudi izgubilo posao nakon zabrane, što je pogoršalo ionako tešku ekonomsku situaciju za mnoge stanovnike.

Talibansko preuzimanje vlasti izazvalo je ekonomski kolaps i pogoršalo veliku humanitarnu krizu u Afganistanu, gdje su glad i siromaštvo široko rasprostranjeni.

‘Protiv šerijata’

Nisu svi u ovoj religioznoj i konzervativnoj zemlji protiv zabrane nargile.

“Ova zabrana će spriječiti mlade da troše svoj novac i štete svom zdravlju”, rekao je za Radio Azadi Nazir Ahmad, stanovnik Herata. “To će ih također zaštititi od opasnijih zavisnosti.”

Azizul Rahman Mohadžer, pokrajinski šef talibanskog Ministarstva za promociju vrlina i prevenciju poroka, rekao je da su nargile “protiv šerijata”.

“To šteti našim tijelima i uzrokuje zavisnost o duhanu, koja se može široko proširiti u društvu”, rekao je.

Talibani, međutim, nisu uveli nikakva ograničenja na ‘naswar’, blagi narkotik napravljen od duhana. Popularan je među afganistanskim muškarcima, posebno u ruralnim područjima, kao i među talibanskim borcima.

Talibani su u aprilu proglasili potpunu zabranu nedozvoljenih narkotika, iako afganistanski poljoprivrednici kažu da i dalje sade usjeve, uključujući opijum.

Nametanje talibanske verzije islamskog zakona

Zabrana nargile najnoviji je pokušaj talibana da sprovedu svoju verziju islamskog zakona u zemlji.

Otkako su preuzeli vlast, talibani su nadzirali pojavljivanje žena i muškaraca u javnosti. Militanti su također nametnuli strogu rodnu segregaciju u javnim prostorima. Parove koji jedu vani u restoranima često ispituje i maltretira ozloglašena talibanska policija za moral.

U septembru su zaposleni u Ministarstvu finansija bili podvrgnuti testu kojim se provjerava njihovo poznavanje islama. Zaposleni koji su pali na testu su otpušteni.

Žene su podnijele najveći teret pokušaja Talibana da kontrolišu izgled Afganistanaca. Talibani su nametnuli stroge kodekse oblačenja i ponašanja koji zahtijevaju od žena da pokriju svoja lica i ograničavaju njihovo pravo na slobodno kretanje, rad ili obrazovanje.

Mnoga talibanska naređenja i ograničenja podsjećaju na prvi mandat te grupe na vlasti od 1996. do 2001. godine, kada je njen režim lišio Afganistance najosnovnijih prava.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad