Sava Vladislavić, Hercegovac je iz Gacka, za kojeg se navodi da je osnovao rusku obavještajnu službu, razgraničio Rusiju i Kinu, povjeravane su mu najteže diplomatske misije, a Vivaldi je čak komponovao i operu u čast ovog čovjeka. Vrlo zanimljiva ličnost čija će izložba biti prikazana na Šantićevim večerima poezije, koja je sinoć otvorena u Mostaru. O grofu Savi Vladislavić za N1 je govorio profesor Draga Mastilović - dekan Filozofskog fakulteta iz Istočnog Sarajeva.

“Ova izložba je inače iz predsjedničke biblioteke predsjednika Putina, on se zainteresovao za ovu znamenitu ličnost 18. vijeka i tražio je guvernera Republike Burijatija da mu prvo uradi njegovu biografiju, a potom i izložbu. U toj republici je i grad koji je Sava osnovao tokom misije u Kini. Ja sam preko prijatelja iz ambasade Ruske Federacije u Sarajevu saznao za postojanje te izložbe i ovo je već treće prikazivanje, sada u Manastiru Žitomislić, koji je također značajan jer ima puno veza sa Savom Vladislavićem”, objašnjava dekan Filozofskog fakulteta iz Istočnog Sarajeva.

Sava Vladislavić: Trgovac iz Gacka za kojeg se tvrdi da je osnivač ruske vojno-obavještajne službe

Profesor Mastilović pojasnio je važnost izložbe pričom o grofu Savi, o kojoj se, na našim prostorima, još uvijek malo zna.

“Sava Vladislavić je bio trgovac, rođen 1668. godine u malom selu Jaseniku kod Gacka, gdje je i živjela vlastelinska porodica Vladislavića. Otac mu je bio trgovac u Dubrovniku, pa se i Sava školovao tamo. Po nekim izvorima, već tada ga je zapazio ruski diplomata Lav Tolstoj, pa je na njegov nagovor Sava stupio u rusku službu. “

No, služba ga vrlo brzo odvodi u Carigrad, gdje će se i desiti podvig koji ga je proslavio, nastavlja naš sagovornik.

“Tu je brzo postao ličnost od najvećeg povjerenja patrijarha Dositeja i ruskog poslanika u Carigradu, Ukrajincova. Ono što je Savu proslavilo i preporučilo ruskom caru Petru Velikom jeste što je uspio da se svojim trgovačkim vezama domogne tajnih ugovora koje su tajne sile tada sklopile sa Turskim carstvom iz kojih su se vidjele namjere prema Rusiji. Taj podvig ga je proslavio i zbog toga neki autori tvrde da je on bio osnivač ruske vojno-obavještajne službe. Kad se iz Moskve ponovo vratio u Carigrad, donio je tajni spis o turskom carstvu i o geopolitici na tom prostoru”, navodi Mastilović.

Sava je u Rusiju kao roba doveo i pradjedu pjesnika Puškina

Na neki način, Sava Vladislavić je darovao ruskoj i svjetskoj kulturi velikog pjesnika, objašnjava profesor Mastilović.

“Ono što je posebno zanimljivo u tom trenutku je da je u Carigradu kupio jednog roba kojeg je poklonio Petru Velikom i ispostavit će se da je taj rob po majčinoj liniji bio pradjeda slavnog ruskog pjesnika Puškina”, navodi profesor komentarišući zanimljiv splet ljudskih sudbina.

Obavljao najkomplikovanije diplomatske akcije, ali dobio i operu Vivaldija

“Na dvoru Petra Velikog Sava je obavljao najkomplikovanije diplomatske akcije. Primjerice, on je u ime ruskog cara sklopio sporazum sa moldavskim knezom u Jašiju, potom sa turskim sultanom mir u Prutu, sa papom u Konkordatu…Ono što je posebno zanimljivo za našu historiju je što je kod Petra Velikog uspio da kandiduje to srpsko pitanje na Balkanu, da ga zainteresuje za sudbinu srpskog naroda”, navodi profesor.

O tome da je Sava doprionosio i umjetnosti pokazuje i činjenica da je za vrijeme boravka u Rimu i Veneciji dok je pregovarao sa Papom o Konkordatu, zapravo prikupljao i umjetnine za Petra Velikog, ali je bio i mecena čuvenim umjetnicima.

“Bio je mecena Vivaldiju, slavnom kompozitoru koji mu je posvetio i svoju operu ‘Istina u iskušenju’.”

Hercegovac koji je razgraničio Rusko i Kinesko carstvo

Nakon povratka iz Venecije, dobio je najtežu misiju koja se u to vrijeme mogla zamisliti, nastavlja naš sagovornik, a to je “da razgraniči Rusko i Kinesko carstvo.”

“On je uspio sklopiti sporazum po kojem je uspostavljena 6 000 kilometara duga linija između ova dva carstva i da, osim nekih izmjena u 19.vijeku, ta granica važi i danas. To je poseban kuriozitet – da je jedan Hercegovac razgraničio Rusko i Kinesko carstvo”, navodi Mastilović.

“Osim toga, on je u dalekom Sibiru podigao i grad Trojckosavsk, to je današnja Kjahta, glavni grad Republike Burjatija. Sava je jako poštovana ličnost u toj republici jer je osnivač tog grada.Tokom pomenute misije u Kini, on je osnovao i prvu pravoslavnu crkvu u Pekingu. U povratku je donio i tajni spis o stanju Kineskog carstva”, nastavlja nsš sagovornik zanimljivu priču o podvizima Vladislavića.

“Dobio je i titulu grofa, po nekim izvorima se spominje kao grof Ilirski. Ono što je posebno zanimljivo za njega je da se danas rijetko može naći crkva ili manastir a da u njoj nema nešto što je Sava u tom periodu slao iz Rusije. U manastiru Žitomislić sam nedavno vidio srebreni tanjir koji je Sava poslao, primjerice.”

Sava je umro 1738. godine, u slavi i bogastvu, ali jako nesretan u privatnom životu, nadživio je svoje tri kćerke, sahranjen je u Petrogradu, gdje se inače sahranjuje ruska carska porodica, pojasnio je profesor Mastilović, te podsjetio još jednom na važnost izložbe u sklopu Šantićevih večeri poezije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad