Zašto žene i dalje nisu sigurne: Aktivistkinje upozoravaju na rast femicida i tišinu bh. institucija

Govoreći o kampanji koju Fondacija CURE provodi tokom 16 dana aktivizma, Lejla Pleh istakla je da je ovogodišnja kampanja prilagođena tragičnim događajima koji su obilježili posljednje mjesece u Bosni i Hercegovini.

"Kampanja koju smo pokrenuli za 16 dana aktivizma bila je planirana na samom početku ove godine u našoj fondaciji. Međutim, nažalost, posredstvom ovoga svega što se izdešavalo, pogotovo u posljednje vrijeme, morali smo na neki način da prilagodimo situaciju koja se trenutno dešava u BiH. To je što sve više i više svjedočimo nasilju nad ženama koje, ne mogu reći da prolazi nekažnjeno, ali jednostavno sve učestalije se dešava", kazala je Pleh.

Istakla je da su bilbordi postavljeni u 7–8 gradova Bosne i Hercegovine, u oba entiteta, kako bi poruka bila jasna: zakoni već postoje, ali se moraju primjenjivati.

Govoreći o nedavnom slučaju zlostavljanja djevojčica u Tuzli, Pleh je naglasila i problem jezika kojim su mediji izvještavali:

"Najviše nam je zasmetalo to što se govorilo da su one pružale seksualne usluge, a ne da su bile eksploatisane od strane onih koji su u sistemu odgovornosti i zaštite."

Dodala je da nasilje nije samo fizičko, već i psihološko, ekonomsko te sve prisutnije digitalno.

Kampanja "Dok nas smrt ne rastavi": Korijeni nasilja i ljudski faktor

Gorica Ivić iz Udruženih žena Banjaluka istakla je da je ove godine regija udružena u kampanji "Dok nas smrt ne rastavi", koja se provodi u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Albaniji.

"Želi se ukazati na korijenje nasilja i činjenicu da romantična ideja 'dok nas smrt ne rastavi' za neke žene predstavlja ozbiljnu prijetnju i nešto što ih drži u krugu nasilja", kazala je Ivić.

Naglasila je i važnost ljudskog faktora u borbi protiv nasilja:

"Zakoni se ne primjenjuju sami — zakone primjenjuju ljudi. Ako hranimo plodno tlo za nasilje time što imamo problem da kažemo ‘direktorica’ ili ‘ministarka’, mi se u stvari ne bavimo nasiljem na pravi način, već reagujemo tek kada dođe do brutalnih zločina."

U saradnji s kompanijom Mtel, realizuju se i podcasti u kojima žene koje su preživjele nasilje govore o svom iskustvu.

Mostar i bolna tišina nakon femicida: "Stolice koje govore"

Mostar se još nije oporavio od brutalnog zločina koji se nedavno dogodio u tom gradu. Selma Dandić iz Inicijative građanki Mostara predstavila je performans "Stolice koje govore", koji će biti održan na Španskom trgu u 16:30.

"'Stolice koje govore' su naš odgovor na tišinu koja se prečesto spušta nakon što se femicid izvrši. Petnaest različitih stolica biće postavljeno kao nijemi svjedoci straha, patnje i sistemskih propusta", rekla je Dandić.

Dodala je da su u kampanju prvi put aktivno uključili i muškarce iz Mostara:

"Najčešće mi žene govorimo o nasilju nad ženama. Ja ne vidim da se muškarci u BiH uključuju u problem nasilja i govore o nasilju."

Jesu li muškarci spremni razgovarati o nasilju?

Lejla Pleh navela je da je interesovanje muškaraca i dalje skromno, iako je jučerašnja ulična akcija u Sarajevu pružila neke pozitivne primjere:

"Moram priznati da smo više bile iznenađene kada su djevojke odbijale da razgovaraju s nama. Uglavnom su muškarci bili ti koji su zastajali, primili maramu i razgovarali."

Kaže da nedovoljno učešće muškaraca nije individualni, već sistemski problem.

Sistemske promjene: Spore reakcije institucija i nepovjerenje žena

Govoreći o potrebnim izmjenama, Pleh je naglasila da je ključ — promjena društvene svijesti:

"Izazov su spori procesi reagovanja. Imali smo slučajeve gdje žene prijave nasilje, ali institucije ne reagiraju adekvatno. Zbog toga žene gube povjerenje i ne žele da prijave nasilje."

Istakla je i da je važno ne stigmatizirati žene koje su preživjele nasilje te da se odgovornost mora jasno postaviti na počinioca.

Digitalno nasilje: tehnologija kao alat za zlostavljanje

Ivić je naglasila da je digitalno nasilje neodvojivo od ostalih oblika nasilja i da ga vrše ljudi, koristeći tehnologiju kao alat.

"Nasilnici koriste GPS uređaje, prate geolokacije, postavljaju uređaje u auta i torbe. Kada fizički napustite prostor, i dalje možete biti izloženi vrlo teškim oblicima nasilja."

Dodala je da sadržaji objavljeni na mrežama ostaju trajno sačuvani, što omogućava kontinuiranu viktimizaciju.

Zašto žene teško prijavljuju nasilje?

Selma Dandić podsjetila je na SOS brojeve — 1264 u RS i 1265 u FBiH — te naglasila da je najvažnije da institucije brzo reaguju.

Navela je primjer Aldine Jahić, djevojke koja je ubijena u Mostaru:

"Osoba koja je počinila ubistvo bila je prijavljena za nasilje još u januaru. Jedanaest mjeseci je dug period. Žena ne može prolaziti agoniju toliko dugo. Neujednačene i spore reakcije su najveći problem."

Nasilje u vezama među mladima: stigma, toksičnost i realno stanje

Lejla Pleh istakla je da je nasilje u vezama među mladim ženama daleko prisutnije nego što se misli.

"Ja mislim da mi uopće nismo svjesni koliko je to rasprostranjeno. Kada kažemo nasilje, što sam malo pregovorila, ne mislim da se samo na fizičko nasilje koja je neka krajnja tačka koja se može dogoditi ženama, ali mislim da je isto jako važno naglasiti da većina nasilja koja se dešava, koja se vrši nad ženama, vrše njima poznate osobe. Dakle, nije to toliko nepoznato, nije to da su nasilnici na ulici, da su neki nepoznati, jako rijetko ćemo čuti da je neko nepoznat napao nekoga tek tako na ulici. To su uglavnom članovi porodice, partneri, kolege na poslu, prijatelji koji vrše nasilje nad ženama. Upravo to je jedan od razloga zašto je ženama teško prijaviti. Jer postoji ta jedna stigma u kojoj, ne samo stigma, nego vi ako ste u toksičnoj vezi, vi ste također osoba koja može biti toksična. Vi možda niste ta koja vrši nasilje, ali vi ne znate, vaš razum radi upravo u tom kontekstu i vama je jako teško da razmišljate racionalno i da vidite da možete sagledati stvari onako kakve jesu van svojih emocija", dodala je.

Kazala je da je ohrabruje sve veća podrška na internetu i hrabrost mladih žena da progovore o nasilju:

"Trudimo se da se sramota postavi tamo gdje treba — na nasilnika."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad