Stav psihijatara koji se bave problemima ovisnosti u vezi korištenja elektronskih cigareta je pozitivan samo ukoliko one posluže u procesu odvikavanja od pušenja, kazala je za N1 doc.dr sc.med. Rasema Okić, specijalista neuropsihijatar Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.
Popularnost elektronskih cigareta (E-cigareta), kojima se pomoću baterija simulira pušenje isparavanjem nikotinske tekućine, u posljednje nekoliko godine je naglo porasla u svijetu i BiH, no povela se i oštra rasprava o njihovim opasnostima i prednostima, a kako je riječ o novijem proizvodu nema naučnih dokaza o njihovoj dugoročnoj štetnosti. Neki se stručnjaci pribojavaju da te cigarete mogu dovesti do ovisnosti o nikotinu i biti put prema uživanju duhana, drugi govore da sadrže potencijalno kancerogene elemente, dok, na drugoj strani, ima i onih koji smatraju da E-cigarete imaju golemi potencijal pomoći milionima pušača u svijetu da odbace smrtonosnu naviku.
pročitajte još
Doktorica Okić je od onih koji su mišljenja da se elektronske cigarete trebaju upotrebljavati samo kao “korak ka odvikavanju” od ovisnosti od pušenja.
“Na početku moram naglasiti da je pušenje cigareta jedan od najpopularnijih načina uzimanja nikotina od početka 20. stoljeća. Nikotin je samo jedan od 4.000 hemikalija pronađenih u dimu duhanskih proizvoda kao što su cigarete, cigare i lule, ali je nikotin i osnovni sastojak duhana koji djeluje direktno na ljudski mozak. U mozgu nikotin povećava oslobađanje dopamina, što utječe na reakcije, osjećaje i iskustva bola i zadovoljstva.Što je više dopamina u mozgu, ljudi su sretniji. Za razliku od nekih droga nikotin već nakon sedam sekundi od udisanja dima cigarete stiže do mozga i kontinuiranom upotrebom održava visoku koncentraciju dopamina. Zato stvara jaku psihičku i fizičku ovisnost”, kazala je sagovornica N1.
Ovisnost se karakteriše neodoljivom željom za pušenjem, uprkos svjesnosti o njegovom štetnom dejstvu. Prestanak pušenja je praćen sindromom odvikavanja od pušenja koji može da potraje mjesec i više dana, te uključuje simptome koji mogu dovesti čovjeka do ponovne neodoljive želje za pušenjem.
“U procesu odvikavanja od pušenja postoji niz tretmana koji se danas koriste, ali prvi i ključni element u liječenju ove ovisnosti je motivacija, tj. postojanje motivirajućih elemenata koji ponukaju ovisnika da prestane pušiti – pušači osjete da im pušenje smeta, miris, jutarnji pušački kašalj, finasije, razvijena neka somatska bolest kao posljedica pušenja, zabrana pušenja u radnom okruženju”, istakla je Okić.
Prvi izbor u tretmanu odvikavanja je farmakološki pristup koji podrazumijeva tretman nikotinskom zamjenom (antidepresiv, mekamilamin), a s ciljem olakšanja psiholoških i fizičkih simptoma odvikavanja, dodala je psihijatrica. E-cigarete su jedno od sredstva koja se koriste u odvikavanju od pušenja.
“Elektronske cigarete u procesu odvikavanja od pušenja koriste se 4 do 8 sedmica, uz upute o adekvatnoj upotrebi istih. Maksimalna doza nikotina u E-cigaretama je 24 mg. i pojedinac obično sam procijeni hoće li početi sa najvišom koncentracijom nikotina i kojim intenzitetom će je reducirati. Dakle, cilj korištenja E-cigareta je da pušaču koji želi prestati pušiti olakšaju fizičke i psihičke simptome ovisnosti o duhanu”, pojasnila je.
Međutim prolongirana upotreba elektronskih cigareta ne znači nikakvu redukciju pušenja, niti smanjuje štetne efekte istog. Naprotiv može se razviti ovisnost i o E-cigareti. Također ukoliko se ovisnik poslije E-cigarete vrati pušenju duhana, povećava se konzumacija prvobitnih cigareta. Dakle, jedina prednost E-cigareta je u tome da se koriste u procesu odvikavanja nekoliko sedmica, a sve ostalo na neki način vodi “zamijenjenoj” ovisnosti.
“Upravo zbog različitog stava o manama i prednostima E-cigareta psihijatri su dosljedni mišljenju da je upotrebljiva samo kao ‘korak ka odvikavanju’. Naravno, različite škole pušenja u Evropi i svijetu imaju različite stavove, što nije rijedak slučaj ni u tretmanima drugih oboljenja”, navodi Okić.
Studije o konzumacije elektronskih cigareta izazivaju brojne kontroverze jer ne postoji jedinstven stav da li su štetne ili nisu. Što se tiče BiH, kako kaže Okić, nije poznato niti jedno istraživanje u vezi ove teme od nadležnih institucija poput Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za kontrolu hrane i namirnica itd.
Na kraju razgovora pitali smo doktoricu Okić postoji li mogućnost da pušenje E-cigareta može štetiti tzv. pasivnim pušačima.
“Upravo najveća oštrica kada su u pitanju E-cigarete stavljena je na diskusiju o prisustvu potencijalno štetnih, čak i kancerogenih sastojaka u uljima koja se koriste za ove cigarete. Navodi se i jedna studija u Njemačkoj gdje su dokazani brojni hemijski dodaci uljima E-cigareta. Naravno da bi samo pouzdana laboratorijska istraživanja u našoj državi mogla iz uzoraka dostupnih ulja utvrditi ne/postojanje štetnih materija u njima, te bi smo onda mogli govoriti o rizicima za plućne bolesti kod dugotrajnih korisnika E-cigareta”, kazala je ona.
Međutim, sama činjenica da ulja imaju u sebi od 0 do 24 mg. nikotina, već predstavlja rizik za razvoj plućnih oboljenja. U tom slučaju nije isključeno da ova ulja, kojima se pune elekronske cigarete, štete i pasivnim pušačima, zaključila je doktorica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
