Bivša hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt komentarisala je hapšenja pripradnika HVO-a zbog ratnog zločina u Orašju.
Je li tačno da je moguće da iz BiH stignu i brojne druge optužnice?
Moguće je. Riječ je o postupcima pokrenutim još između 1992. i 1994. godine, koji su prošli fazu Haškog tribunala i vratili se u BiH. To nisu optužnice temeljem nacionalnog pravosuđa, one su vezane za tzv. rimska pravila puta temeljem Rimskog sporazuma između Izetbegovića, Tuđmana i Miloševića. Pravila puta su bila potrebna jer su se okruženja događala u raznim okolnostima, donosile su se smrtne kazne bez suđenja, i haško tužiteljstvo je formiralo jedinicu koja je analizirala svu dokumentaciju iz BiH, koja nije mogla podignuti optužnicu i pokrenuti istragu bez Haškog suda. Do 2004. godine pokrenuto je 5.000 slučajeva, kad je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte obavijestila organe u BiH da od 10. mjeseca 2004. spomenuta komisija više neće raditi i da se gasi. Nakon tog je sva dokumentacija vraćena u BiH, a Predsjedništvo BiH je moralo nastupati po pravilima rimskog puta.
Je li bilo riječi o tome da su to zločini koji su istraživani u Haagu?
Da, upravo to sam i htjela reći. Vjerovatno se dokumentacija nalazi u onoj vezanoj za 2.500 slučajeva vraćenih sa Haškog suda, odnosno vraćenih Tužilaštvu BiH na postupanje po pravilima tzv. rimskog puta. Ona je stizala u tri kategorije: kategorija A – odnosila se na onu za koju je postojala dokumentacija za podizanje optužnica, koje je BiH trebala procesuirati, a B i C kategorije zahtijevale su daljnje izvide. U ovom slučaju postupalo je najprije kantonalno pa federalno tužilaštvo, koje je donijelo odluku diže li se optužnica ili ne. Sva ta dokumentacija je prošla put od BiH prema Haagu i nazad u BiH.
Može li ih Hrvatska ikako zaustaviti ili spriječiti?
Teško je bilo što spriječiti ili zaustaviti. Već godinama upozoravam da smo po pitanju institucionalnog praćenja Haaga i nacionalnog zakonodavstva nedovršena država. Reagiramo tek kad se nešto dogodi. Nemamo pripremljenu dokumentaciju ili institiuciju koja bio tu dokumentaciju proučavala. Politika može samo deklarativno reći svoje, ali RH može pomoći dostavom dokumentacije i praćenjem samog postupka, pa reagirati ako se primijeti da se sudi po nevjerodostojnoj dokumentaciji. Mi smo svjedočili neselektivnom davanju dokumentata, primjerice Brijunskih transkripata. Još uvijek ima dokumentacije koja postoji u Haagu, BiH i kod nas, a nema tijela koji bi je pohranjivalo.
Je li moguće da hrvatska strana dostavi pravnu pomoć, dodatnu dokumentaciju? Ko bi to trebao napraviti – pravosuđe ili politika?
Postoji saradnja između DORH-a i Tužilaštva BiH, komuniciraju po svom toku. Nakon što je podignuta optužnica i završena faza postupka moći će se napraviti uvid u dokumentaciju. To trebaju napraviti viša pravosudna tijela, možda manje politika, jer jednostavno treba kvalitetno završiti priču. Niko nije kriv dok mu se ne dokaže krivnja.
Hapšenja su se dogodila samo dva dana nakon službene posjete Plenkovića Bosni i Hercegovini. Jesu li hrvatske obavještajne trebale znati za optužnice?
Da je nekih 800 ili 900 slučajeva pod istragom već je objavljeno, ovo ljeto. Znalo se. Tužilaštvo nije odlučilo od danas do sutra, samo je bilo pitanje kad će to biti objavljeno. Možda su kalkulirali da se to ne dogodi prije dolaska premijera. Moglo se znati i možda je trebalo institucionalno i kroz komunikaciju s tužilaštvom vidjeti raspolažu li relevantnom dokumentacijom.
Je li moguće da se procesi protiv hrvatskih državljana prebace u Hrvatsku?
To je teško pitanje, jer su se zločini dogodili u BiH, a osumnjičenici imaju oba državljanstva.
Diplomacija i pravosuđe poručili su da su iznenađeni i zabrinuti. Kako vi vidite razvoj situacije u slučaju pritvora osumnjičenih?
Uvijek se iznenađujemo, to je hrvatska boljka koja traje dosta dugo. Međutim, već sam vam iskazala razočaranje načinom kako se ovi postupci rješavaju bez obzira na vladajuću garnituru – stavili smo rat iza sebe bez da smo pogledali što zatvarano, to nam se vraća kao bumerang.
Podsjetimo, u akciji SIPA-e u ponedjeljak ujutro uhapšeni su Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stijepo Đurić (51).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
