Bosni i Hercegovini je ostalo još dvadesetak dana da donese odluku hoće li pokrenuti reviziju tužbe protiv Srbije za genocid. Srbija je oslobođena prije 10 godina koliki je bio i rok za eventualnu žalbu.

Zastupnik BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Sakib Softić kazao je da odluku ne želi da donese sam, već da to treba da odluče ljudi iz javnog i političkog života.

O tome ko će donijeti ovu odluku i koji su to novi dokazi na koje se BiH može osloniti razgovarali smo sa Emirom Zlatarom, članom Glavnog odbora SDP-a BiH i generalnim sekretarom Vijeća kongresa Bošnjačkih intelektualaca.

“25. februar je krajnji rok da BiH revidira tužbu, a što se tiče agenta Softića, nije na njemu da sam donese odluku o tome, tako da ostaje 20-ak dana da vidimo u kom pravcu će ići podnošenje tog zahtjeva“, komentarisao je Zlatar

Na pitanje ko treba pokrenuti tužbu je odgovorio: “Softić je 9,5 godina imao mogućnost da radi na tome, govorim u pravnom smislu, i jedino on može dati odgovor na relevantnost dokumenata s kojim raspolaže za postupak revizije. Njega je država imenovala. Potpuno razumijem da traži podršku od društveno političke zajednice, međutim njemu ne trebaju dati oni podršku već pravni eksperti. Siguran sam da je Softić pozvao sve ljude iz pravne struke. Odluku o pravnom pitanju jedino može donijeti agent i predočiti dokaze Predsjedništvu i reći da li su činjenice dovoljne ili ne“.

O podršci Predsjedništva BiH je rekao: “Statutom Međunarodnog suda pravde je tačno definisano koji su organi države koji mogu dati podršku. U ovom momentu nema podrške Ivanića koji ni tada nije dao saglasnost na imenovanje agenta, međutim Vijeće zaduženo za to je tada donijelo odluku da je dovoljno da budu dva člana Predsjedništva. Tačno je da je ovo pitanje koje uzburkava bh. javnost. Srbija je oglašena odgovornom za nesprečavanje genocida i prva je država u svijetu koja je osuđena po Konvenciji o sprečavanju genocida, no satisfakcije za žrtve genocida još uvijek nema. Srbija je u proteklih 9,5 godina imala mogućnost da poduzme niz mjera i da pokaže šta je uradila za BiH – da li je donijela rezoluciju u vezi toga, podnijela reparaciju? Mi vidimo da predsjednik Srbije dolazi na neustavnu proslavu u našu zemlju i retorika je bila neprimjerena za funkcionere Srbije, ali se dešava i dijalog na nivou vlada koju treba podržati“.

“Srbija i BiH svakako moraju razvijati odnose u kontekstu ekonomske saradnje, infrastrukturalnih projekata ali tužba se odnosi na period ‘92-‘95. gdje je presudom Međunarodnog suda pravde odlučeno da se desio genocid, i da su u 11 općina utvrđeni elementi genocida“, rekao je.

Na pitanje koliko je teško dokazati namjeru Srbije da se u BiH počini genocid je istakao:  “Na to pitanje agent Softić mora dati odgovor šta je rađeno za period od 9,5 godina. Sigurno je da je bilo dokumenata i saznanja tokom procesa u ICTY-ju. Koagent Phon van den Biesen mi je u razgovoru kazao da je i personalno, kao čovjek, i profesionalno razočaran presudom koju je donio Međunarodni sud pravde. Van den Biesen je iznio činjenice koje su nedvojebeno dokazivale namjeru, međutim presuda je bila takva kakva jeste“.

Pravnici tvrde da je bilo određenih dokaza na koje BiH nije reagovala. O tome ko je trebao reagovati je rekao: “Prvo je trebao reagovati agent i odnijeti ih u Predsjedništvo“, te je dodao:

“Tri su aspekta revizije tužbe. Prvi je moralni, drugi je pravni i treći je politički. Kada je u pitanju etički aspekt, bilo bi historijski neoprostivo da se ne revidira. Zamislite da je jedan narod, za koji je dokazano da se desio genocid, odustao od korištenja pravnog lijeka. Neko nekoga tuži radi zemljišta, a zamislite da se ne tuži za genocid. Što se tiče pravnog aspekta, o tome moraju kazati stručnjaci, Softić i svi drugi koji su angažirani, i treći je politički za koji očigledno nema konsenzusa i to me najviše žalosti, jer mislim da Ivanić ili neće ili ne želi da prizna da se ovdje radi o činjenicima koje su već presuđene“.

O amandmanima hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu na Rezoluciju o BiH da bi se naša zemlja trebala preurediti po principima federalizacije je naglasio: “Naravno da trebaju svi narodi da budu ravnopravni, to je nešto što se podrazumijeva, no pojam federalizacija mi je nepoznat. Ne mogu da shvatim zašto se poteže to pitanje, ako se radi o Federaciji, što BiH i jeste. Neprijatno me iznenađuje stav hrvatskih zastupnika. Ljubić je insistirao na trećem entitetu u BiH, a da li će to onda značiti da će se Republika Srpska Krajina vratiti u Hrvatsku? Trebala bi uslijediti odluka iz BiH da se zamoli Hrvatska da vrate Republiku Srpsku Krajinu na svoje prostore, da im se da određena autonomija, ista onakva za koju se zalažu za svoj naorod u BiH. Ako susjedne države žele drugačije uređenje naše države, onda to trebaju raditi po uzoru na svoje države“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.