U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu u petak je održan okrugli stol o temi “Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme“ u organizaciji Udruženja za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković.
Dr. Behija Zlatar, koja je u svome izlaganju hronološki govorila o samom razvoju grada Sarajeva u doba Isa-bega Ishakovića, naglasila je da je Sarajevo već krajem 15. stoljeća bio razvijen grad.
“Sredinom 15. stoljeća Isa-beg Ishaković je došao na ove prostore i započeo sa izgradnjom grada. Iako je ovdje i ranije bilo naselje, godina 1462, kada je napisana Vakufnama Gazi Isa-bega Ishakovića, smatra se godinom kada je Sarajevo izgrađeno. Nakon Isa-bega Ishakovića i brojni drugi namjesnici i trgovci su učestvovali u izgradnji grada, tako da je Sarajevo već krajem 15. stoljeća bilo razvijen grad, a krajem 16. stoljeća je imalo oko 100 mahala i bio je to jedan od najljepših gradova na Balkanu”, kazala je Zlatar.
Direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zaimović je govorio o ulozi Vakufske direkcije u zaštiti vakufa, uključujući i one koje je ostavio Isa-beg Ishaković.
“Kada se radi o vakufima Isa-bega Ishakovića, koji su brojni, pogotovo na području Baščaršije, uspjeli smo ih identificirati. Oni su i dalje tu fizički prisutni, 117 čestica vakufa, što zemljišnih parcela, što poslovnih prostora i vjerskih objekata”, istakao je Zaimović.
Prof. dr. Vesna Mušeta-Aščerić, također jedna od učesnica konferencije, objasnila je kako je u doba Isa-bega Ishakovića Sarajevo bilo kasaba koja je prerasla u kasnijem periodu u šeher.
“Kasaba koja je imala osnov iz kojeg je bilo moguće razvijati se dalje. Srednjovjekovna tvrđava na Vratniku je postala odbrambena u osmanskom periodu. Ona je oblikovana u klasično osmansko utvrđenje”, rekla je Mušeta-Aščerić.
Enes Pelidija, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, je u svome izlaganju istakao kako je prije Sarajeva, po preporuci sultana Mehmeda Fatiha, osnovan Yeni Pazar koji je igrao značajnu ulogu sve do nastanka Sarajeva.
“Imao je značajno mjesto sve dok Isa-beg Ishaković nije, po sultanovom naređenju, započeo izgradnju brojnih objekata i nastanak Sarajeva 1462. godine. Te objekte je i ranije podigao, ali na tadašnji dan u Vakufnami je naveo šta je ne samo od strane države podigao nego šta je i od svojih ličnih sredstava, koja nisu bila mala za tadašnje prilike, podigao u Sarajevu, Skoplju, Novom Pazaru i u mnogm drugim mjestima”, kazao je Pelidija.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Isa-beg Ishaković, Elvis Pivić, je istakao da osnivač grada Sarajeva zaslužuje mnogo više pažnje u bh. javnosti.
“Na današnji dan 1462. godine je zaključena Vakufnama Isa-bega Ishakovića, rodni list Sarajeva, i zato danas želimo potaknuti i građane Sarajeva i sve one kojima bi Isa-beg Ishaković trebao biti primjer u razvoju i pokazati javnosti kako je Isa-beg s vizijom napravio koncept kojim čak i 555 godina nakon njegovog vremena baštinimo njegovu kulturu i koristimo objekte koje nam je ostavio”, rekao je Pivić, naglasivši da se okrugli stol simbolično održava upravo na dan ovjere Vakufname Isa-bega.
Okupljenima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci se obratio još i prof. dr. Ismet Bušatlić, dok je okruglim stolom moderirao dr. Sedad Bešlija.
Skupu je prisustvovao i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, brojne ličnosti iz akademskog i kulturnog života BiH kao i veliki broj građana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
