Od 205 nosilaca funkcija u institucijama BiH, predstavnici srpskog naroda su najzastupljeniji. Njima pripada 69 funkcija u institucijama BiH. Jedna manje pripala je Bošnjacima, treći po zastupljenosti su Hrvati, dok se samo šest osoba koje se izjašnjavaju kao Ostali našlo na imenovanim funkcijama u državnim institucijama.

U ovakvom odnosu snaga, ugroženi su građani, dok iz državnih institucija i agencija poručuju da se politika ne upliće u njihov rad.

Savjet ministara nema podatke o stranačkoj pripadnosti nosilaca funkcija u državnim institucijama. Ipak, brojke koje su objavili jasno govore o institucionalnoj ravnopravnosti.

“Od ukupno 205 nosilaca funkcija na nivou institucija BiH Srba je 69 plus jedan koji ima u ovom trenutku funkciju vršioca dužnosti, Bošnjaka je 68, Hrvata je 61 i ostalih je 6”, izjavio je Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

U institucijama BiH gotovo da nema ostalih ili pripadnika nacionalnih manjina, što pokazuje da su upravo oni najugroženiji.

“Institucije BiH su primjer da je građanin BiH ugrožen u vlastitoj državi i da zapravo ne činimo ništa da otklonimo i zaštitimo instituciju građanina. Sve dok imamo ovakvo sveto trojstvo bojim se da ćemo se stalno vrtiti u krug i da će i na ovaj način institucije BiH biti one kojim se manipuliše u smislu da li nekoga ima dovoljno ili nema”, ocijenio je Almir Terzić, novinar i analitičar.

Na uzavreloj političkoj sceni vrlo često imamo situaciju u kojoj neko od aktera prijeti blokadom institucija. Najčešće su to dosad bili predstavnici srpskog naroda.

No, bez obzira na prijetnje, bojkote i blokade, ne odriču se visokih funkcionerskih primanja.U posljednjem slučaju, predstavnici Saveza za promjene tvrde da učestvuju u radu sjednica, u interesu građana.

“Nastojimo da izaberemo ona pitanja koja su najvažnija za građane i u tome nalazimo odgovore na pitanje zašto idemo na sjednice Savjeta ministara”, kazao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

U institucijama i agencijama BiH ne može se zaobići ni nacionalna izbalansiranost pri zapošljavanju, u skladu sa popisom stanovništva.

“Nije vezana pozicija nijedna u Agenciji za konkretnu nacionalnu pripadnost, ali prilikom prijema moramo voditi računa da ispoštujemo ovaj nacionalni balans i tu smo u skladu sa zakonom popunjeni u smislu tog balansa i nemamo taj problem”, riječi su Petra Kovačevića, direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka.

I dok se u institucijama prebrojava zastupljenost konstitutivnih naroda, oni koji se osjećaju i izjašnjavaju kao ostali ili građani ostaju u sjeni dnevne politike.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.