Nekropole sa stećcima iz BiH nominovane na listu UNESCO-a

[caption id="attachment_48007" align="alignnone" width="750"]

"Ovaj projekat predstavlja jedan od najsloženijih dokumenata iz oblasti zaštite graditeljskog naslijeđa. Stoga su u njegovu pripremu uključene i susjedna Hrvatska, Crna Gora te Srbija", kazao je Lovrenović.

Kada je riječ o nominaciji, prema riječima Lovernovića, u izradi dokumenta učešće su uzeli timovi stučnjaka iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Zavoda za zaštitu spomenika bh. entiteta Federacije BiH, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa bh. entiteta Republike Srpske, Zemaljskog muzeja BiH, Muzeja Semberije iz Bijeljine i Ministarstva civilnih poslova BiH.

"Očekujemo stručnjake  Međunarodnog vijeća za spomenike i cjeline (ICOMOS) na ljeto naredne godine, a konačnu odluku na sjednici komiteta 2016. godine. Nadamo se pozitivnoj odluci", kazao je Lovrenović.

Na posljednjoj sjednici održanoj od 12. do 15. decembra, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u spisak nominovanih nacionalnih spomenika uvrstila je, pored ostalog i sljedeća historijska područja sa bh. teritorije: nekropolu sa stećcima Boljuni I i II u opštini Sokolac, nekreopolu sa stećcima Borak u rogatičkom selu Burati, nekropolu sa stećcima Maculje u Novom Travniku, prirodno historijsko područje Dolovi u selu Umoljani općine Trnovo, nekropolu sa stećcima u Bečanima u Šekovićima... 

Lovernović je istakao da je nominacija stećaka bila projekat na kojem se radilo skoro pet godina. Za to vrijeme, kazao je Lovrenović, bilo je i raznih opstrukcija. 

"Ne radi se o "debosnizaciji stećaka" već da jedan širi region preko ovog kulturnog dobra bude afirmisan. Bilo je unutar timova jedno vrijeme neslaganja ali stručne naravi i ona jesu uvjetovala zastoj na izradi nominacije. Probleme smo riješili, a da nijedna tvrdnja što se tiče stećaka  naučno nije devalvirana. Tako nakon pet godina rada imamo prvu nominaciju", zaključio je Lovrenović. 

Jedna od poteškoća u nominaciji, kako je kazao Lovrenović, bila je nemogućnost definisanja zaštitnog pojasa na nekropoli sa stećcima na Radimlji u Stocu a razlog tome su nedavno izgrađeni privredni objekti u blizini koji su nekropoli dali negativan vizuelni izgled.

Ukoliko se nadležne institucije ne pobrinu za ovaj problem, Lovernović je dodao kako će navedeni lokalitet posjetiti stručnjaci ICOMOS-a od kojih će biti zatražena pomoć.