Nastavljen je žalbeni postupak u slučaju "Prlić i ostali". U sudnici Haškog suda žalbu je obrazlagao advokatski tim drugooptuženog Brune Stojića, koji se bazirao na osporavanju prvostupansjke odluke sudbenoga vijeća da je postojao udruženi zločinački poduhvat, u kojem je pored rukovodstva tzv. Herceg-Bosne, sudjelovao i politički vrh Hrvatske.

Odbrana i dalje nastoji utvrditi da u prvostepenom postupku nije bilo direktnih dokaza o zločinačkom udruženju. I da je udruženi zločinački poduhvat postojao, Stojić u njemu nije učestvovao, navodi njegov tim. Branilac Karim Khan je govorio i o ulozi rukovodstva Republike Hrvatske na čelu sa Franjom Tuđmanom, koje je, navodi odbrana, nastojalo zaštiti vlastite granice i narod.

“To se slaže sa njegovom željom da zaštiti sopstvenu državu Hrvatsku, da izbjegne ekonomske sankcije, da zaštiti teritoriju i interese hrvatskog naroda, a da se istovremeno pridržava onoga što je ostatak svijeta od njega tražio. To se također slaže i sa razumljivom željom da se spriječi nastanak Velike Srbije”, kazao je Karim Khan, branilac Brune Stojića.

Odbrana navodi da su kao kriteriji za identificiranje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) uzeti zajednički politički i vojni ciljevi hrvatskog rukovodstva, iako nisu postojali.

“Štaviše, jedini zajednički cilj, za koji je raspravno vijeće utvrdilo da su te osobe dijelile, bio je politički cilj ujedinjenja hrvatskog naroda, i taj politički cilj jedini je zajednički element u ovome što raspravno vijeće opisuje kao jedinstveni UZP. Da to ne postoji, prestala bi postojati i odgovornost gospodina Stojića”, istakla jeSenka Nožica, braniteljica Brune Stojića.

Stojićeva uloga u udruženom zločinačkom poduhvatu je i dijelom zbog njegovog aktivnog učešća u pregovorima hrvatskih zvaničnika, ali najviše iz njegove uloge koju je preuzeo tokom formiranja odbrambene politike HVO-a, te njegove kontrole nad oružanim snagama i vojnom policijom pogotovo tokom operacija u istočnom Mostaru. Optužba navodi da Stojić, ne samo da nije spriječio, već je i doprinio zločinačkom cilju.

“Stojićeva umiješanost u operacije HVO-a, uloga koju je igrao u ometanju humanitarne pomoći i spremnost da dozvoli da Bošnjaci budu žrtve snaga HVO-a u puno navrata pokazuju da je vijeće razumno zaključilo da je on dijelio i značajno doprinio zajedničkom zločinačkom cilju…

Masovna hapšenja, raseljavanje, razaranje i pljačkanje bošnjačke imovine pokazuju da legitimna lokalna vlast nije mogla funkcionisati. Stojićev žalbeni osnov 55 trebao bi biti odbačen”, dodali su, između ostalog, tužioci.

Pred Žalbenim vijećem koje vodi postupak u predmetu šestorice bivših vojnih i političkih čelnika tzv. Herceg-Bosne na čelu s Jadrankom Prlićem, rasprava će trajati do 28. marta 2017. godine. O žalbama odbrane, ali i tužilaca koji traže oštrije kazne, Tribunal će raspravljati nakon 28. marta. Pravomoćna presuda očekuje se do kraja godine. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.