Selma Suljagić-Zukić prije pet godina postala je prvi doktor nauka iz oblasti dentalne forenzike u Bosni i Hercegovini i od tada do danas bila je predavač na mnogim konferencijama širom svijeta posvećenim ovoj nauci.
Metode forenzične stomatologije koriste sve razvijene zemlje svijeta. Riječ je o specifičnom znanju i za primjenu te metode ne treba neka posebna oprema, samo se treba znati dobro čitati ono što postoji u stomatološkoj dokumentaciji. Međutim, u BiH još uvijek ne postoji praksa korištenja ove oblasti nauke, koja se koristi za identifikaciju kako mrtvih tako i živih osoba, ali i za mnoge druge stvari.
Početkom aprila u gradu Lucknowu u Indiji održana je Međunarodna konferencija o forenzičnoj stomatologiji na kojoj je Zukić bila gostujući predavač. Riječ je o petoj naučnoj konferenciji Indopacifičke akademije za forenzičnu stomatologiju.
Jedina iz BiH na konferenciji u Indiji
“Iz BiH sam bila jedino ja. Išla sam na poziv, kao gostujući predavač na temu forenzične stomatologije, odnosno procjene dentalne dobi i spola metodama forenzične stomatologije. Sve je počelo prije par godina kada sam bila na jednoj konferenciji u Istanbulu. To je bila konferencija međunarodne asocijacije forenzičnih instituta gdje smo mi aplicirali kao Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu. Aplicirali smo da budemo članica te asocijcije. To je bilo predavanje o razvoju forenzične stomatologije na našem fakultetu”, ispričala je Zukić.
Tu je upoznala profesora iz Indije koji je stručnjak za forenzične nauke.
“Svidjelo mu se predavanje koje sam tada održala i pitao je da li smo zainteresovani da takvo predavanje održimo i u Indiji. S obzirom na to da forenzična stomatologija dobija sve više pažnje i da kreću sa intenzivnijim razvojem te grane nauke u Indiji, dobila sam poziv za tadašnju konferenciju, međutim, iz privatnih razloga nisam bila u mogućnosti otići”, pojasnila je Zukić.
Ponovnu priliku dobila je ove godine, da prisustvuje u svojstvu gostujućeg predavača: “Bilo je mnogo učesnika. Iz naše regije nije bio niko. To je posebo iskustvo, zemlja je potpuno drugačija. Oni mnogo polažu na nauku, razmjenu mišljenja. Bilo mi je posebno drago jer je njima bilo zanimljivo ovo što mi radimo u BiH. Željeli su da čuju neka naša iskustva, mišljenja…”
Nakon uspješnog učešća na konferenciji, dogovoreni su i određeni zajednički projekti.
“Sada smo svakodnevno u nekoj komunikaciji, planiramo šta i kako dalje, već su se rodile ideje za daljnja naučna istraživanja”, ispričala je Zukić.
Kada je BiH u pitanju, njene kolege iz Indije i drugih zemalja te regije zanimalo je kako “su oni uopšte uspjeli da potaknu razvoj forenzične stomatologije”.
“Iskreno, to nije bilo nešto što je u primarnom interesu. Prije desetak godina čak nije bilo obuhvaćeno nekim obrazovnim curriculumom na našem fakultetu. Međutim, uspjeli smo da to ubacimo u curriculum dodiplomskog studija. Sve razvijene zemlje imaju dobro razvijenu forenzičnu stomatologiju, ona se smatra jednim od važnih segmenata uopšte forenzičnih nauka. Međutim, kod nas to nije bilo. Onda smo imali veliki jaz koji smo trebali premostiti i uključiti se u svjetske tokove”, istakla je Zukić.
Uspjeli su napraviti da sve to funkcioniše bez nekih velikih materijalnih sredstava i mnogo ljudi.
Nauka primjenjiva u brojnim oblastima života i rada
“Forenzična stomatologija je posebna, koristi specifično stomatološko znanje da bi pomogla u određenim situacijama. Nažalost, najčešće se vezuje za identifikacije preminulih osoba. Međutim, ona je jako važna za identifikacije živih osoba, za određena sudsko-medicinska vještačenja kod trauma, povreda, nemara doktora, kod naknade šteta…”, naglasila je Zukić.
Nažalost, zbog bosanskohercegovačke nedavne historije, ova nauka uglavnom se vezuje za pitanja identifikacija. Prema njenim riječima, u svijetu sada postoji nešto što se zove utvrđivanje starosti kod maloljetnih osoba. Zukić je pojasnila da se forenzična stomatologija u nekim zemljama koristila i za utvrđivanje starosti, odnosno maloljetnosti velikog broja migranata.
Indija, kao jedna od najmnogoljudnijih zemalja, predstavlja područje u kojem veliki broj djece nema certifikate o rođenju te se iskorištavaju za rad prije nego što im je to zakonski dozvoljeno.
Forenzika kao nauka, prema mišljenju Zukić, razvijena je u BiH.
“Mi zaista imamo stručnjake, pogotovo one koji se bave genetikom i tim bazičnim forenzičkim naukama. Mislim da je izuzetan doprinos dala i forenzična medicina”, poručila je Zukić i dodala:
“Mislim da je interesovanje za nju u BiH veliko. Kada krenete od serija, filmova, uvijek ima nešto što se tiče forenzičnih nauka. Naravno, nije to baš tako u stvarnoj praksi.”
Važnost stomatološke dokumentacije
Kolege iz svijeta sa kojima komunicira jako puno primjenjuju i koriste forenzičnu stomatologiju, prije svega, jer su njene metode jeftinije od drugih.
“To je neko specifično znanje, ne treba neka posebna oprema, samo trebate znati dobro čitatati ono što postoji u stomatološkoj dokumentaciji. Sve razvijene zemlje forenzičnu stomatologiju jako puno koriste za identifikaciju i živih i preminulih osoba, ali i za mnoge druge stvari. Mi nemamo tu praksu. Tu bi morali da imate dobru saradnju i koordinaciju sa policijskim strukturama, vladom, zakonodavnim tijelima, da se zatvori taj jedan krug. To u našoj zemlji, nažalost, još uvijek nije na taj način uhodano”, poručila je Zukić.
Kada se radi o žrtvama proteklog rata u BiH, forenzična stomatologija još nije korištena za utvrđivanje identiteta, prije svega, zbog toga što nije postojala stomatološka dokumentacija koja bi se uporedila sa post-mortem statusom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
