Agrokor u Bosni i Hercegovini bi trebao spasiti brend Mercator koji je upravo sam Agrokor iz nejasnih razloga i uklonio iz Bosne i Hercegovine.
Nadležne institucije, ekonomisti, novinari, javnost, svi oni su stava, da će Mercator podići sad već negativan imidž Konzuma, i održati kompanije. Ili bar veći dio njih. Za to vrijeme vlasti u BiH na sebe su preuzele odgovornost praćenja finansijskih tokova firmi Agrokora, ali javnost nema povratnih informacija. Da li će dok se priča o dolasku Mercatora, ustvari doći do izvlačenja kapitala iz BiH?
Krajem marta dug Mercatora prema različitim kreditorima iznosio je oko 862 miliona eura. Ako bi ova kompanija donijela odluku da preuzme poslovanje Konzuma u BiH, taj dug bi se neminovno povisio na milijardu, kažu novinari slovenačkog lista Finance. Iz tog razloga za odluku je potrebna saglasnost kreditora.
“Ideja na prvi pogled zvuči racionalno. Konzum je u teškom položaju, dobavljači mu ne vjeruju, potrošači, posebno u Republici Srpskoj nisu dobro primili Mercatorov rebranding u Konzum. A sve ovisi baš o tome, da li će potrošači primiti ponovnu promjenu imena. Drugim riječima, da li će kupovati više u Mercatoru nego što su u Konzumu. U Mercatoru vjeruju, da će. Sve ostalo je pitanje za kristalnu kuglu, pardon, za potrošače i dobavljače”, navodi Petra Sovdat i lista Finance.
Tri godine nakon što je Agrokor kupio većinski dio Mercatora, mnogima nije jasno zašto je došlo do rebrendiranja, odnosno ulaska Konzuma u BiH. Jer to se nije desilo s drugim državama u regiji u kojima Agrokor posluje. Da li je BiH bila testno područje, ili je tek riječ o lošoj odluci vrha Agrokora, koja dolazi na naplatu. Stoga se posegnulo za povratakom prihvatljivijeg brenda?
“Radi se o marketinškom triku, javnost je, pogotovo potrošačka u Sarajevu iznimno intimizirana uz Mercator obzirom da se radi o prvom retail lancu ili velikom šoping molu u BiH. Obzirom da se Konzum na određene meni nejasne konotacije koje ga prate ili su ga pratile prilikom otvaranja ovdje nije ukorijenio na način na koji je to u Hrvatskoj”, kaže Matej Živković, ekonomista.
Ipak dolazak Mercatora u BiH neće umanjiti Agrokorove probleme. Cilj je kažu domaće vlasti, spasiti bar dio radnih mjesta, i dio proizvodnje.
“Mi ćemo biti zadovoljni onim rješenjem za Agrokor koji će značiti izvjesno ostrvsko djelovanje bosanskih kompanija jer one su po bilansu i svemu relativno zdrave otežavajuće probleme imaju s tokovima novca i tako dalje ali to su sve problemi koje imaju sve druge kompanije u BiH, Agrokor kada je u pitanju poslovanje u BiH nema nekih većih problema”, navodi Fadil Novalić, premijer FBiH.
Ipak, da li je spašavanje relativno zdravih dijelova kompanije, poput ovih u BiH, iz razloga očuvanja proizvodnje i radnih mjesta, ili toga što vrh Agrokora za te dijelove ima drugačije planove? Niko ne potvrđuje niti demantuje da su Sarajevski kiseljak i Ledo Čitluk jemci za dugove Agrokora. I dok vlasti u BiH tvrde kako provjeravaju finansijske tokove, presuda s početka godine Suda BiH pokazuje da su pojedici ove dvije kompanije spremni prevariti državu.
Tako je direktor Agrokor-Zagreba iz Gruda, koja posluje u sklopu Sarajevskog kiseljaka osuđen zbog utaje poreza. Istom presudom i Ledo iz Čitluka, zbog utaja poreza kažnjen je s 10 hiljada maraka, i oduzimanjem 54 i po hiljade maraka što je vrijednost nelegalno stečene imovine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
