Nakon rata u Bosni i Hercegovini podignuti su brojni spomenici žrtvama. Država nema evidenciju, a za podizanje bilo kakvog spomenika nadležne su lokalne ratne vlasti. Prema određenim istraživanjima, u BiH danas postoji više od dvije i pol tisuće spomenika. I sve ih je više.

Dva desetljeća nakon uspotavljanja mira u našoj zemlji, ne prođe malo vremena, a da se duhovi ratne prošlosti na ovaj ili onaj način ponovno ne probude. Jedan od načina kako prošlost vratiti u sadašnjost, podizanje je spomenika. Posljednji primjer, pokušaj izgradnje spomenika ruskom diplomatu Vitaliju Čurkinu u gradu u kojem se dogodio genocid, Srebrenici. No Čurkinovom spomeniku i natpisu hvala za rusko “ne”, tijekom rata- isto tako “ne” rekla je općina Srebrenica.

“Općina je ranije donijela takvo rješenje i ja sam protiv toga da se podižu spomenici”, kaže Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice.

Ovaj spomenik će ipak ugledati svjetlost dana. Srebreničkom “ne”, općina Bratunac je rekla “da”. A mjesta gdje su gotovo preko noći nicali spomenici svakim danom sve više i više.

Tako je jučer na Crnom Vrhu na planini Čemernici iznad Banje Luke osvanuo spomenik četničkom vojvodi Lazaru Tešanoviću, a pored spomenika žrtvama u Križančevom selu danas ploče sa simbolima i ustaškim pozdravima. U Mostaru se planira graditi Groblje mira, u Zvorniku je na mjestu masovnih egzekucija Bošnjaka osvanuo spomenik s podignuta tri prsta, a iznad Višegrada otkriven je križ stradalim ruskim dragovoljcima.

Spomenici su danas jedna od najosjetljivih tema današnjice. Povjesničarka Amra Šačić poručuje da se upravo ovakvim spomenicima određnemim osobama ili događajima daje povijesni prostor u kojem se oni nikako ne bi trebali naći. No struku danas nitko ništa ne pita.

Andrea Baotić-Hrustembegović, povjesničarka umjetnosti upozorava da je problem današnjice što se spomenici pojavljuju u selektivnoj formi ne afirmirajući univerzalne, nego partikularne vrijednosti čime većina njih gleda u prošlost i tako postaju konfliktni sadržaji današnjice.

Spomenici, koji bi trebali po definiciji biti strukture pomoću kojih se nastoji očuvati sjećanje na pojedince, ličnosti, povjesne događaje – danas su postali sve samo ne ono što bi po slovu struke trebali biti.

Ali imaju one političke domete. Domete koji kontekst jednog vremena tumače i postavljaju onako kako oni žele. Pa će se tako oko nedavno otkrivenom spomeniku u Višegradu i dalje voditi politička debata o pitanju što je to bio Mehmed-paša Sokolović, pitanje na koje ni povijest danas nema odgovora. Ali zato ima politika. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Opširnije u prilogu Vlade Marića.