Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas slave Badnji dan.

Na Badnji dan se u kućama i ispred hramova pali hrastovo drvo, badnjak, koji simboolizuje toplotu Vitlejemske pećine.

Pod kuće se po tradiciji posipa slamom da bi se dočarao skromni ambijent staje u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist.

Česnica, je vrsta pogače u koju se stavlja novčić, lomi se na Božić na onoliko dijelova koliko ima ukućana.

U pravoslavnim crkvama širom Bosne i Hercegovine će se služiti povečerja i paliće se badnjaci. U Banjoj Luci se povečerje služi i badnjaci osvještavaju i dijele u Hramu Hrista Spasitelja u 17 časova.

Nalaganje badnjaka je nakon toga u Hramu Svete Trojice. Vjeruje se da iskrice badnjaka simpolizuju radosnu vijest Hristova rođenja.

Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post.

Pored pravoslavaca koji sutra dočekuju Božić uz tradicionalni  pozdrav Mir, božžiji, Hristos se rodi, još neke crkve praznuju po starom, julijanskom kalendaru.

To su Jerusalimska partijaršija, Srpska pravoslavna crkva, ruska, makedonska, gruzijska crkva i Sveta Gora.