Franjevački samostan "Duha Svetoga" u Fojnici, crkva i samostan izgrađeni u 14. vijeku, danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća.
[caption id="attachment_62392" align="alignnone" width="750"]
Najpoznatiji dokument koji se čuva Muzeju samostana jeste Ahdnama napisana 28. maja 1463. godine. Ahdnama je bila temeljni dokument kojeg su franjevci koristili sve vrijeme osmanske vlasti. I danas se čuva u Franjevačkom samostanu u originalnom izdanju.
Fra Janko Ljubos, kustos Muzeja govori o Samostanu, važnosti predmeta i dokumenata koje danas čuva ali i njegovom značaju za Fojnicu i BiH.
"Jako je lijepo kada dođu bošnjačka djeca sa strahom jer vide neke ljude u nekim haljinama, međutim, kad vide mnoge dokumente iz osmanskog perioda, Ahdnamu, onda im se usne razvuku u osmijeh. Kada dođu pravoslavci i vide mnogo ikona iz svoje liturgije bude im posebno drago", ispričao je fra Janko za agenciju Anadolija.
"Fra Anđelo je vjerovatno preko posrednika ugovorio susret sa sultanom El-Fatihom. Dogovor je pao i dogovorili su se da fratri trebaju, mogu i smiju ostati u Bosni, propovijedati svoju vjeru i služiti svome narodu. Taj dogovor je potvrđen pismeno. To je ta poznata Fojnička Ahdnama. Kao znak prijateljstva, dogovora, sultan El-Fatih je fra Anđela ogrnuo plaštem i taj se plašt od originalne turske svile čuva u Muzeju", ispričao je fra Janko.
Ahdnama je bosanskim franjevcima mnogo pomogla u historiji, ali je puno puta i kršena.
"U svakom slučaju je bolje da je bila nego da je nije bilo. U posljednje vrijeme je jako politizirano sa obje strane. Hrvati su žestoko zamjerili fra Anđelu Zvizdoviću što je tada ljubio sultanovu papuču i što mu se pokoravao kao i to što već tada nije riješio hrvatsko pitanje u BiH. Da nije bilo fra Anđela danas ne bi bilo Hrvata u BiH. Ahdnama jeste pomogla u to vrijeme, nije poštivana i njene odredbe jesu kršene", pojasnio je fra Janko.
[caption id="attachment_62402" align="alignnone" width="750"]
Nakon što su na tom mjestu napravili, te prostorije onda su na brdu Zahoru napravili posebno odmorište, mjesto na visokim stijenama. Tu su se povlačili u molitvu.
"To mjesto im je dobro došlo za vrijeme pada Bosne pod osmansku vlast. Tada su se fratri sklonili na to mjesto. Mnogi katolici su pobjegli u slobodne krajeve", pojasnio je fra Janko.
U Samostanu se danas nalazi crkva, muzej i arhiv. Veoma je važno da su predmeti koji se danas nalaze u Samostanu uglavnom rađeni od fojničkog zlata, srebra te su ih radili fojnički majstori.
"Svi predmeti u muzeju su rađeni ručno i u Fojnici. Tako je u samostanu formiran muzej, biblioteka i vrlo vrijedan arhiv. Tu se čuva više od 3.000 originalnih rukom pisanih turskih dokumenata koji još nisu prevedeni i u potpunosti se još ne zna šta piše u njima. Jako dosta dokumenata su Turci poprskali zlatom", kazao je fra Janko.
Formirana je i Galerija umjetničkih slika, numizmatiku, filateliju kao i mnogo albuma starih fotografija.
Samostan je u potpunosti srušen prije 15 godina i tada je počela ponovna izgradnja.
"U biblioteci su najstarije inkunabule, knjige koje su nastale 1450 do kraja 15. stoljeća. Mi ih imamo 13. Ahdnama je iz 1463. godine. U samostanu imamo i sliku koja važi za najstariju sliku u BiH, na njoj piše 1328. godina. Radi se o drvenoj podlozi i vazi sa cvijećem na njoj", pojasnio je fra Janko.
U Muzeju se nalaze i iskopine iz 10. stoljeća prije naše ere kao i predmeti iz 16. stoljeća ali i Fojnički grbovnik iz 17. Muzej posjeduje i Muhamedov list, koji je izašao odmah nakon Ahdname, napisan je na bosančici, a potvrđuje ono što piše u Ahdnami.
Ovih dana će se raditi i na tome da jedan dio Muzeja bude prilagođen osobama sa invaliditetom, posebno za slabovidne i slijepe osobe.
"Imat ćemo predmete koji će se moći dodirivati", poručio je fra Janko.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare