Na vrhu liste najzagađenijih evropskih gradova nalazi se prijestolnica Makedonije Skoplje, albanska prijestolnica Tirana je na 5. mjestu, dok je glavni bh. grad Sarajevo na 12. mjestu neslavne liste.
Kalendarska zima i hladno vrijeme donijeli su nove probleme sa zagađenjem u gradovima širom Balkana. Tradicionalno najviše problema sa zagađenim vazduhom imaju građani Zenice, Tirane, Sarajeva i Skoplja. Posljednja tri grada su zauzela svoje mjesto na listi najzagađenijih evropskih gradova.
Prema podacima web stranice numbeo.com, koja prikuplja podatke o gradovima u različitim kategorijama, Skoplje je najzagađeniji evropski grad s indeksom zagađenosti od 84,82. I prethodnih godina građani Skoplja su se borili sa zagađenim vazduhom. Najveći uzročnici ovog stanja su cementara i željezara u glavnom makedonskom gradu.
Građani se nadaju da će ovaj problem biti sistematski riješen, a do tada spas traže na planini Vodno, gdje odlaze kako bi barem na nekoliko sati mogli udisati svjež i čist vazduh.
Sarajevo pod “poklopcem”
Na drugom mjestu liste je Moskva s indeksom 81,58, a na trećem mjestu je Kiev. Italijanski industrijski centar Torino cijenu svog ekonomskog razvoja plaća lošom kvalitetom vazduha koji se nalazi na 4. mjestu ove liste.
Na petom mjestu je još jedan grad iz regije Zapadnog Balkana, glavni grad Albanije, Tirana.
Između pete Tirane i 12. Sarajeva nalaze se Bukurešt, Varna, Barcelona, Milan, St. Petersburg i Mannheim.Sarajevo, koje zimske dane provodi ispod poklopca od smoga, ima indeks zagađenosti 71,53.
Zbog visokog stepena zagađenosti, Operativni štab Vlade Kantona Sarajevo je zbog visoke zagađenosti zraka proglasio drugu epizodu upozorenja i donio niz mjera kako bi se stanje popravilo. Između ostalog, da sva postrojenja za sagorijevanje smanje produkciju toplotne energije, a vozilima težim od 3,5 tona je zabranjen saobraćaj centralnim dijelovima grada, na relaciji od Baščaršije do Otoke.
Ekspert za kvalitet zraka i klimatske promjene Martin Tais kaže da uzrok zagađenosti zraka u Sarajevu jesu sve češće upotrebe kućnih ložišta te upotreba uglja zbog skupoće plina. Dodatni problem, kako je istakao, predstavlja i povećan broj vozila u Kantonu Sarajevo koji također doprinose dodatnom zagađenju zraka.
Tais je također upozoravao kako Sarajevska kotlina zbog specifičnosti geografskog položaja “teško podnosi” smog, koji kotlinu ispunjava i do 300 metara prema nebu te tako stvara “poklopac”.
Visok stepene zagađenja i u Beogradu i Banjoj Luci
Napomenuo je i to kako “infrastruktura Sarajeva nije predviđena za broj automobila koji je danas na ulicama”. Podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, pokazuju kako je zaključno s 31. decembrom 2014. godine u Kantonu Sarajevo bilo 158.530 aktivnih registrovanih vozila
Na listi su još i Beograd na 22. i Banja Luka na 24. mjestu.
