Uprkos odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, iz 2000. i 2002. godine, u Ustavu HNK Srbi ni do danas nisu konstitutivan narod u ovom kantonu. Tvrde kako ni na koji način ne mogu utjecati na bilo kakve odluke, koje se tiču njihovog statusa u HNK, a problem koji ih najviše tišti jeste zapošljavanje.
Regulisan ustavno-pravni status značio bi osnovu za ostvarivanje svih građanskih prava, tvrde Srbi Mostara i doline Neretve. Upravo zbog neriješenog ustavnog položaja Srba visokoobrazovani srpski kadrovi ne mogu naći zaposlenje, poručuju iz Koordinacionog odbora srpskih organizacija.
“Zapošljavanja je nažalost sve manje i sve teže se dolazi, jer znate kakva je ovdje situacija. Ovdje ni u zakonodavnim ni u izvršnim organima nema dovoljan broj Srba”, kaže Predrag Šupljeglav, Koordinacioni odbor srpskih organizacija.
U HNK tako još uvijek nije provedena odluka o konstitutivnosti naroda, budući da Ustav Kantona nije usklađen sa Ustavom Federacije BiH.
Građani srpske nacionalnosti pozivaju se na odluku nekadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna iz 2002. kojom je zagarantovana ravnopravnost konstitutivnih naroda na teritoriji čitave BiH. Stoga traže jednaka prava pri obrazovanju, zapošljavanju, odlučivanju u političkim tijelima i pri dodjeli javnih sredstava kulturnim udruženjima.
Prije godinu dana, Klub Srba u Skupštini uputio je amandmane na Ustav HNK-a, ali do danas se ti amandmani o konstitutivnosti Srba nisu našli na dnevnom redu, odnosno od dijela skupštinskog kolegija nije bilo dobre volje.
“Rješenje je u rukama vladajuće većine, a ne opozicije i ovo nije samo pitanje konstitutivnosti jednog naroda, odnosno konstitutivnosti Srba u HNK, ovo se zaista tiče svih građana u BiH, jer primarno ovo je pitanje poštivanja ljudskih prava i sloboda, odnosno pitanje ravnopravnosti koja iz tog proizilazi”, tvrdi Vesna Saradžić, potpredsjednica Skupštine HNK-a iz reda srpskog naroda.
“Pozivam sve zastupnike iz reda hrvatskog naroda, da na prvoj narednoj sjednici kada gospođa Vesna Saradžić na dopunu dnevnog reda stavi konstitutivnost srpskog naroda da glasaju za amandman na Ustav kantona i da Srbi napokon postanu konstitutivan narod”, poručuje Dušan Golo, predsjednik Koordinacionog odbora srpskih organizacija.
U četiri kantona u Federaciji, među kojima je i HNK, bosanski i srpski jezik nisu prepoznati, Srbi nisu konstitutivan narod, a nije prepoznato ni ćirilično pismo kao pismo naroda u BiH, tvrdi potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, podsjetivši da je još prije dvije godine uputila apelaciju prema Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
“Ukoliko ne bude rezultat na kantonalnim skupštinama, da se usaglase Ustavi, onda ide nova apelacija prema Ustavnom sudu, da se Ustavni sud odredi po ovom pitanju”, ističe Mahmutbegović.
Volja za usvajanjem amandmana za Ustav postoji i u SDA, no, kako kažu, jedina barijera za jednakopravnost Srba je HDZ BiH. Čović pak tvrdi – pitanje konstitutivnosti sva tri naroda treba riješiti na isti način u cijeloj državi.
“Kako mislim za Hrvate i sve što govorim za Hrvate, na isti način mislim i prema bošnjačkom narodu u onim sredinama gdje ih nema ili gdje su velika manjina, jednako tako mislim o srpskom narodu na područjima kao što je područje Mostara. Kada ćemo ova pitanja riješiti ne znam, ja jesam za to da ih stavimo na sto i da ih rješavamo zajedno”, kaže Čović.
Prije rata u Mostaru je živjelo blizu 24.000 Srba, danas ih je u samom gradu negdje blizu pet hiljada. Nezadovoljni načinom na koji se problemi srpske zajednice rješavaju, odlučili su se izboriti za status konstitutivnog i ravnopravnog naroda. U suprotnom im kažu ostaje samo jedno, da spakuju kofere i zauvijek napuste grad na Neretvi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.