Unutar i izvan granica BiH postoje terorističke prijetnje. Od 2015. u našoj zemlji nije zabilježen teroristički napad, broj osoba koje odlaze na strana ratišta je smanjen. Prošle godine samo jedna.

U 2016. godini u BiH nije bilo terorističkih napada. No, sigurnosni izazovi postoje.

“Pojedini selefijski paradžemati koji djeluju u BiH izdiferencirani su kao žarišta ekstremizma i radikalizma. istupi čelnika ovih paradžemata tokom 2016. godine kao i podrška takvim stavovima njihovih članova, povremeno su ozbiljno uticali na mogućnost njihovog radikalnijeg ponašanja, pa i izvođenje nasilnih akata”, stoji, između ostalog, u izvještaju o stanju sigurnosti.

Podaci OSA-e ukazuju da pripadnici tzv. Islamske države imaju poteškoće kada je riječ o pridobijanju i dolasku novih boraca. Zato ih se, kako je navedeno u izvještaju, ohrabruje i poziva da izvrše napade kao samostalni akteri u matičnim zemljama.

U 2016. godini jedna osoba je iz BiH otišla u Siriju radi sklapanja braka sa sirijskim dobrovoljcem porijeklom iz Srbije, stoji u izvještaju. Sredstvo vrbovanja najčešće su društvene mreže.

Pored sigurnosnih izazova koji proizilaze iz odlaska dobrovoljaca na strana ratišta poseban izazov je njihov povatak u BiH. Nema informacija da planiraju nezakonite aktivnosti. No, takve osobe su i dalje značajan sigurnosni izazov.

Za odlaske na strana ratišta i priključivanje formacijama tzv. Islamske države u BiH su 23 osobe osuđene na oko 50 godina zatvora. Najveća kazna izrečena je Bilalu Bosniću u trajanju od sedam godina.

Ozbiljan izazov je i eventualni priliv migranata zbog moguće infiltracije terorista u migrantske strukture. Ukupno 605 osoba zatečeno je u ilegalnom prelasku granice sa BiH i ilegalnom boravku za prvih devet mjeseci ove godine.

“Uspjeli smo od tih 605 lica vratiti negdje oko 530 lica. Jedni su vraćeni u zemlje iz kojih su ušli u BiH, sporazumom o readmisiji. Oni koji su ušli iz Srbije vraćeni su u Srbiju, iz Crne Gore u Crnu Goru, i oni za koje smo utvrdili njihov identitet vratili smo ih u zemlje njihovog porijekla”, kaže Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.

Raspoloživi podaci ukazuju da je pored vjerskog ekstremizma u BiH prisutan i etnički, nacionalni ekstremizam. Među nosiocima takve vrste radikalizma sa povremenim nasilnim manifestacijama u izvještaju je izdeferencirano nekoliko ravnogorskih pokreta koji su sljedbenici ideologije četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata.

Više detalja ima Jasmina Demirović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.