Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su u Banjaluci predstavili „Izvještaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini“, koji daje pregled regulative i prakse imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru, tokom prvih šest mjeseci 2017. godine.
„Istraživanje koje je CCI proveo tokom prve polovine 2017. godine, pokazuje da je u 71 posto anketiranih javnih ustanova, primarno u zdravstvu, prosvjeti, javnim preduzećima i vanbužetskim fondovima, zabilježeno nekoliko stotina novih zapošljavanja, najčešće bez konkursa. Posmatrajući generalno javni sektor, broj novozaposlenih u 2017. godini dostiže i nekoliko hiljada. Uključujući novozaposlene, za plate iz budžeta Republike Srpske ove godine biće izdvojeno više od 718 miliona KM ili oko trećine novca od poreskih prihoda“, navodi se u Izvještaju o monitoringu imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru u BiH, koji je danas predstavljen.
Trenutno važeći propisi, koji uređuje navedenu oblast ne garantuju izbor i imenovanje najkompetentnijih kandidata mjereno kroz kompetencije i radno iskustvo, a u skladu sa opšteprihvaćena tri principa: meritornosti, transparentnosti i odgovornosti, a u prilog čega govore i primjeri iz prakse. Nalazi monitoringa CCI-a, pokazuju da je proces zapošljavanja generalno vrlo netransparetan. Preciznije, indeks transparentnosti procesa zapošljavanja iznosi 40,5 (na skali od 0 do 100). On je 2,5 puta manji u odnosu na stanje kojem
težimo – da se svi konkursi objavljuju na web stranicama organa koji zapošljava, da se objavljuju u dnevnim novinama, da su svi kriterijumi za ocjenjivanje na konkursu dostupni kandidatima, da se sastavi komisija objave tokom faze raspisivanja konkursa, te da se vrši imenovanje i zapošljavanje najbolje rangiranih kandidata.
U javnim ustanovama, institucijama i preduzećima, obuhvaćenim istraživanjem, u kojima postoje javni konkursi, u 57% slučajeva „intervju“ s kandidatima presuđuje pri zapošljavanju, često bez jasnih kriterija i procedura. Zbog toga se odlučivanje svodi na ličnu procjenu članova komisija, pa nije rijetkost da za isti odgovor, jedan član komisije daje maksimalan broj bodova, a drugi minimalan.
Dodatni problem predstavlja način formiranja konkursnih komisija. U većem dijelu javnog sektora, van državne službe, što obuhvata oko
80% uposlenih na budžetima, o načinu izbora komisije za zapošljavanje, transparentnosti procesa, kompetencijama i nezavisnoti komisije, najčešće odlučuje rukovodilac koji zapošljava, pa je time institut javnog konkursa obesmišljen.
Zbog svega navedenog, neophodno je u što skorijem periodu izmjeniti ili donijeti novi Zakon o državnoj/javnoj službi na svim nivoima u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave, te detaljnije urediti konkursnu proceduru kako bi se osiguralo da posao u javnoj upravi dobijaju najbolji kandidati. U javnu upravu u cijeloj BiH neophodno je što hitnije uvesti pravilo izbora najkvalitetnijih kandidata (izbor po listi, a ne sa liste). Zapošljavanje u javnom sektoru potrebno je svesti na neophodan minimum, sa težnjom da broj uposlenih prati evropske standarde (npr. jedan državni službenik na 1000 uposlenih).
U proteklom periodu, preko 20 000 građana je svojim potpisom na peticiju dalo podršku zahtjevu za izmjenu zakonâ koji uređuju oblast zapošljavanja u javnom sektoru, kako bi svi imali jednake šanse za zapošljavanje. Zahtjevom se traži jasno odvajanje političkih funkcija od profesionalnih pozicija unutar javnog sektora, pošteno zapošljavanje u državnoj službi, zdravstvu, prosvjeti, javnim preduzećima, itd.
Lične sposobnosti, znanje, iskustvo i integritet kandidata moraju biti presudni faktor prilikom imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru. Ne stranačka ili porodična veza.
