OHR je pregazilo vrijeme i on više ne igra bilo kakvu suštinski pozitivnu ulogu u stabilizaciji situacije u BiH i stvaranju uslova za njen normalan razvoj, izjavio je ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov.

 Ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov rekao je da je, nažalost, ponovno prinuđen da na narednoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira /PIK/ u Sarajevu postavi pitanje pristrasnosti i neobjektivnosti ocjena visokog predstavnika u BiH, koji bi trebalo da predstavlja interese međunarodne zajednice, a ne samo pojedinih njenih učesnika.

“Uzmimo, na primjer, nedavnu izjavu visokog predstavnika (Valentina Incka) da je BiH ‘ostavljena u nasljedstvo SAD’. Nisam siguran da će se sa ovom tvrdnjom složiti i u samoj BiH“, istakao je Ivancov u intervjuu Srni, napominjući da je riječ “o suverenoj i nezavisnoj zemlji”.

On je naveo da je smisao sastanka Upravnog odbora PIK-a koordinacija napora da bi se doprinijelo rješavanju nastalih problema, te priprema preporuka visokom predstavniku Valentinu Incku s ciljem unapređenja političkog i međuetničkog dijaloga u BiH.

“Aktuelnost predstojeće sjednice opredijeljena je teškom političkom situacijom u BiH koja se odnosi, prije svega, na probleme funkcionisanja njenih institucija, kao i na oštre nesuglasice u vladajućoj koaliciji na nivou Federacije BiH i BiH, što negativno utiče na stabilnost u zemlji“, istakao je Ivancov.

Ruski ambasador smatra da će se na sjednici Upravnog odbora PIK-a, koja je najavljena za početak decembra u Sarajevu, govoriti i o tome kako se situacija može vratiti na put dijaloga i usvajanja političkih odluka radi normalnog funkcionisanja institucija u BiH.

“Očigledno je da PIK neće zaobići ni sadašnju pojačanu provokativnu retoriku u medijama, koja je očekivano izazvala reakciju kako u BiH tako i u regionu i samo zakomplikovala već komplikovanu situaciju u vezi sa međuetničkim povjerenjem i međusobnim razumijevanjem“, istakao je Ivancov.

Prema njegovim riječima, svi međunarodni učesnici dijele iste ciljeve koji podrazumijevaju jačanje stabilnosti, mira i bezbjednosti i temelje se na potpuno suprotnom pristupu koji isključuje opasne provokacije.

Na pitanje da li će na sjednici Upravnog odbora PIK-a biti riječi i o eventualnom zatvaranju OHR-a, Ivancov je podsjetio da je stav Ruske Federacije u vezi s tim dobro poznat.

“Polazimo od toga da je vrijeme za to odavno došlo s obzirom na činjenicu da ta institucija /OHR/ više ne igra bilo kakvu suštinski pozitivnu ulogu u stabilizaciji situacije u BiH i stvaranju uslova za njen normalan razvoj“, naglasio je Ivancov.

Ruski ambasador je podsjetio da je odluku o zatvaranju OHR-a donio PIK još 2006. godine i dodao da je stanovništvo u BiH u stanju da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.

On je naveo da će se u vidokrugu političkih direktora Upravnog odbora PIK-a naći i pitanje predstojećih izbora koji će biti održani u oktobru 2018. godine u svjetlu presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i odsustvo napretka u korigovanju izbornog zakonodavstva.

“Fokus sjednice Upravnog odbora PIK-a na nivou političkih direktora, koja se održava dva puta godišnje, tradicionalno je na ključnim pitanjima provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, situaciji u BiH i procesima koji utiču na njen razvoj, a koji su se pojavili nakon posljednjeg sastanka“, rekao je Ivancov u intervuju Srni.

Govoreći o činjenici da je Rusija na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN dala iscrpnu ocjenu o izvještaju visokog predstavnika o situaciji u BiH, Ivancov je rekao da to nije iznenađenje jer ta ocjena odražava realnu situaciju u BiH i objektivno karakterizuje djelatnost visokog predstavnika.

“Vrijeme međunarodnog protektorata je isteklo i tu instituciju je pregazilo vrijeme“, naglasio je Ivancov.

Kad je riječ o izjavama pojedinih zapadnih diplomata koji sa velikim nezadovoljstvom govore o navodnom miješanju Rusije u odnose na Zapadnom Balkanu, Ivancov je naveo da se već oglašavao o toj temi i da je stav Ruske Federacije u vezi s tim u potpunosti otvoren.

“Nemamo ništa da krijemo, trudimo se da razvijamo ravnopravne odnose od uzajamne koristi sa svim zemljama regiona. Ne tražimo nikakve nezakonite političke, ekonomske, vojne ili druge pogodnosti, koje bi štetile drugim zemljama“, naglasio je Ivancov u intervjuu Srni.

Ambasador Rusije u BiH je istakao da Ruska Federacija nije ta koja je izmislila tezu – “ili-ili”.

“To su učinili naši ‘partneri’, koji pokušavaju da nas izguraju iz regiona, a ne Rusija. Naši odnosi sa balkanskim zemljama su prouzrokovani težnjom ka razvoju dugoročne saradnje i doprinosom vojno-političkoj i ekonomskoj stabilnosti i bezbjednosti regiona“, istakao je Ivancov.

On je dodao da u prilog tome govore i nedavni bilateralni kontakti ruskog rukovodstva sa liderima Srbije i Hrvatske, a kada je riječ o BiH skrenuo je pažnju svim političkim liderima u BiH na prepoznavanje takve prirode veza.

Kad je riječ o Rezoluciji o vojnoj neutralnosti Republike Srpske, Ivancov je istakao da se Rusija sa punim razumijevanjem odnosi prema ovoj odluci Narodna skupština Srpske koja odražava stav svih političkih snaga i većine stanovništva Srpske o članstvu u NATO-u.

On je naglasio da su obrazloženi motivi za njerno donošenje očigledni, te da oni odslikavaju istoriju posljednja dva konflikta – rat u BiH od 1992. do 1995. godine i dešavanja na Kosovu 1999, i ulogu koju je u njima imala Sjeveroatlantska alijansa, kao i na stav Srbije prema kojem se orijentiše Republika Srpska.

“Ovo je i trezvena ocjena razvoja vojno-političke situacije u Evropi i svijetu u cjelini. S tim u vezi ne vidimo bilo kakve prijetnje Dejtonu ili stabilnosti BiH“, ocijenio je ambasador Rusije u BiH.

Ivancov se u intervjuu Srni osvrnuo i na pitanje takozvanog ratnog duga za plin, navodeći da je riječ o jednom od niza pitanja iz domena bilateralnih odnosa.

On je ponovio da Rusija ne postavlja ultimatume i ne uvezuje pitanje snabdjevanja gasom BiH sa bilo kojima drugim temama, podsjetivši da je pitanje “klirinškog duga” konačno riješeno sa BiH u avgustu ove godine.

“Pitanjem takozvanog ratnog duga za plin bave se komercijalna preduzeća i vladine institucije, a tražiće se i optimalna rješenja u okviru bilateralne Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju“, pojasnio je Ivancov.