Dr. Nevenka Tromp, profesorica na Univerzitetu u Amsterdamu, u periodu od 2000. do 2012. godine radila je u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva na istraživanju političkog i vojnog rukovodstva.

Nevenka Tromp je gostujući u emisiji Dan uživo na N1 televiziji kazala da je od samog početka očekivala ovakav ishod presude u predmetu Prlić i ostali te istakla da je o tome i javno govorila.

Prof. Tromp, kakve su pravne i političke posljedice zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju?

“Ovaj sud koji je osnovan od strane UN-a i to od Vijeća sigurnosti se može protumačiti kao politička organizacija. Tu ne mislim kao ispolitiziranu organizaciju, već da svaki sud ima politički kontekst u kojem funkcionira. To ne mora biti negativno. 161 osoba je optužena, a 108 optuženika je bilo srpske nacionalnosti. Od 161 optuženika preko 60 je osuđeno za jedno ili drugu vrstu ratnih zločina“, rekla je dr. Tromp.

Koju ulogu će sada imati Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji, uvjetno rečeno, zamjenjuje Haški sud?

“On ne zamjenjuje rad Haškog suda i preuveličana je uloga koja mu se daje. Misli se da sve što se do sada nije dokazalo će preuzeti Mehanizam. Time se produžava taj trend nade da nije sve izgubljeno. Mehanizam to neće ponuditi. Važno je reći da je po prirodi pravne institucije mandat bilo kojeg Međunarodnog krivičnog suda da kazni počinitelje, ako se dokaže, da administrira pravdu žrtvama i treća funkcija je da na neki način kontrolira ponavljanje sličnih krivičnih prijestupa ili zatvaranje počinioca ili sistemom prijetnje“, rekla je dr. Tromp.

On je podsjetila da su preostale drugostepene presude Karadžiću i Mladiću.

“Mogu reći da u predmetima Karadžić i Mladić neće biti nikakvih revolucionarnih promjena. Tu je slučaj ponovljenog suđenja Simatoviću i Stanišiću, što je nekima dalo nadu da kažu da nije gotovo sa Beogradom i Srbijom. Taj slučaj je vrlo ograničen, imat će vrlo ograničenu pravnu i narativnu priču i mislim da od Mehanizma ne može ništa puno očekivati. On je tu da zaokruži arhiv i naslijeđe. Taj Arhiv će se kontrolisati i biće jasno određeno što će biti ponuđeno javnosti, a šta će se čuvati od javnosti“, kazala je dr. Tromp.

Da li u slučaju Hrvatske i posljednje presude to znači da Hrvatska može tražiti reviziju presude kod ovog pravnog tijela?

“Iznenađena sam komentarima, posebno na nivou predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, zbog toga što je vrlo jasno bilo iz pročitane presude. Poslije svakog čitanja pojedincu sudija je rekao da je odluka konačna i da nema mogućnosti revizije. O kakvoj to reviziji priča predsjednica Hrvatske? To sigurno nije pravna revizija. Iznenađuje me da nije pitala svoje pravne savjetnike šta je moguće pravno učiniti povodom toga. Imali smo slučaj da političari žele revidirati pravnu odluku, a to je nemoguće“, odgovorila je dr. Tromp.