Selver Merdanović cijeli život posvetio je olimpijskim planinama Igmanu i Bjelašnici. Uposlenik je firme ZOI 84, koja upravlja olimpijskim objektima i, kako kaže, svakodnevno sanja obnovu skakaonica na Igmanu.
Zvanični rekorder među skijaškim skakačima ikada u Bosni i Hercegovini samoinicijativno, kada mu slobodno vrijeme dozvoli, trenira desetoricu dječaka na improviziranoj 15-metarskoj skakaonici, koju opet sam održava.
„Na takmičenju u Poljskoj, u Zakopanima 1989. godine, skočio sam 128 metara i to je zvanični rekord BiH“, s ponosom za Anadoliju govorio je istinski sportski entuzijasta i osamdesetih godina prošlog vijeka „B“ reprezentativac bivše Jugoslavije u skijaškim skokovima.
Slavni Miran Tepeš pomaže bh. skakačima
Ističe da kod skakača nema straha, da je adrenalin težiti dužem skoku, te da je svaki početak težak, ali i dodaje: „Sa svoje strane gledišta mogu reći da su skokovi najlakša skijaška disciplina. Stvar je samo treninga i upornog rada.“
Formirao je Ski skok klub Hadžići, koji u narednom periodu ima namjeru registrovati u Skijaškom savezu BiH (SS BiH). Ideja je naišla na odobravanje čelnika SS BiH, ali i Olimpijskog komiteta BiH (OK BiH), pa se Merdanović nada da će posao oko registracije veoma brzo obaviti i na taj način početi „legalno stvarati šampione“.
„Trebalo bi veoma malo, novčana sredstava od 700 KM da se registrujemo i postanemo član Skijaškog saveza BiH, tako da bi mogli funkcionisati, raditi i učestvovati na takmičenjima“, kaže Merdanović, naglasivši:
„Imamo improvizovanu 15 metara skakaonicu koja je idealna za početnike. Deset mladih skakača već skaču na našoj maloj skakaonici i svim silama ću preko dobrih ljudi registrovati klub, pravno i legalno krenuti sa bavljenjem ski skokova. Prije rata u Hadžićima postojao je jak klub iz kojeg smo Rasim Čović, koji je sada u Francuskoj, i ja bili u ‘B’ reprezentaciji Jugoslavije. Konkurencija danas nije nimalo jaka, imamo dobre djece i vrlo brzo mogli bi parirati Slovencima i većima silama“.
Osim olimpijskih skakaonica na Igmanu, u ratu su devastirane i nekadašnja 25-metarska i 45-metarska, koje bi u početnoj fazi oživljavanja skijaških skokova u BiH bile neophodne mladim skakačima.
„Za 25-metarsku i 45-metarsku skakonicu otprilike treba 100.000 KM da se dovedu u funkciju za treninge i takmičenja. To su skromna, mala sredstva i trebalo bi iskoristiti moje prijatelje Slovence, Austrijance i Švicarce, te bi brzo mogli napraviti pozitivnu priču“, kazao je Merdanović, koji tvrdi da ako bi se na spomenute skakaonice stavila i plastična podloga djeca bi za malo novca na Igmanu mogla trenirati tokom cijele godine.
Jedan od onih koji je pomogao i želi pomoći obnovu skijaških skokova u BiH je Miran Tepeš, nekadašnji slavni jugoslavenski i slovenski skakač, učesnik Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu.
„Tepeš je voljan pomoći da se osposobe skakaonice. Moj je lični prijatelj koji nam je donirao program skakačke opreme, 15 kompleta dječjih oprema u iznosu od 35.000 eura. Bili smo i njegovi gosti na finalu Svjetskog kupa na Planici“, ispričao je Merdanović.
Sin Adi istinski nasljednik
U nedjelju, 8. februara, navršit će se 31 godina od otvaranja Olimpijade u Sarajevu. Brojni olimpijski objekti porušeni su i devastirani u ratu u BiH (1992.-1995.), među njima do danas i olimpijske skakaonice na Igmanu, 90-metarska i 70-metarska, pogođene i tenkovskim granatama. Francuski pripadnici UN-a uništili su i mašinu za uređenje staza, nakon što su jedno vrijeme u ratu bili stacionirani na skakaonicama, čiji su rekorderi legendarni olimpijski pobjednici iz Sarajeva, Finac Matti Nykanen sa skokom od 118,5 metara (90-metarska) i Čeh Pavel Ploc sa 111 (70-metarska).
„Prema gruboj procjeni za obnovu olimpijskih skakaonica potrebno je dva do dva i po miliona maraka, tj. da se same skakaonice dovedu u funkciju. Treba napraviti i sudijski toranj koji je devastiran, unutrašnjost skakaonice, lift, opremu, ledenu špuru, porculan na manjoj skakaonici“, pojasnio je Merdanović.
Da bi ubrzano počeo raditi na projektu svog života za opšte dobro Merdanović se stidljivo nada da ga iz firme ZOI 84 sa Velikog Polja prebace na radno mjesto na Malo Polje, gdje se nalaze skakaonice koje je kao pripadnik Armije Republike BiH sa sabornicima u ratu branio, odbivši u jednom danu 11 pješadijskih napada elitnih jedinica Ratka Mladića, srpskog generala kojem se u Hagu sudi za ratne zločine.
Dvadeset godina nakon rata među desetoricom dječaka koji skaču sa improvizirane skakaonice je Selverov sin Adi Merdanović. Dvanaestogodišnjak, koji takođe mašta o obnovi svih skakaonica na Igmanu, te da jednog dana bude letač u Svjetskom kupu, u čast dolaska reporterske ekipe Anadolije nije išao u školu kako bi izveo nekoliko skokova. Nadajući se da će nastavnici imati razumijevanja za njegov izostanak, uspio je nagovoriti i oca da se nakon više od dvije decenije vine u visine. Istina, Selver nije mnogo razmišljao o Adijevoj ideji.
„Moj rekord je 17,5 metara. Nije me strah skakati. To je adrenalin. Skijaški skokovi su jedan od najljepših zimskih sportova“, rekao je Adi Merdanović, naglasivši kroz smijeh da nikada nije pao prilikom doskoka.
I dvanaestogodišnjak jedva čeka da njegov otac krene u životnu misiju, sakupi 700 maraka i zvanično formira klub pri Skijaškom savezu BiH.
„Pravo dobra ideja i jedva čekam da se formira klub, pošto ima mnogo djece koja bi voljela da skaču“, zaključio je Adi.
Na Igmanu 5. marta prvi skokovi nakon 1989.
Na improviziranoj skakaonici na Igmanu 5. marta održat će se takmičenje veterana u skijaškim skokovima. Bit će to prvo takmičenje u skokovima na Igmanu nakon 1989. godine. Uz Selvera Merdanovića, nastupit će i drugi prijeratni skakači iz Sarajeva, Kenan i Ervin Merdžanović, Adnan Sadiković, Rasim Čović, Dalibor Pušara, Sead Kovačević, Vladimir Vojnović…
Prodat će i kuću za kćerkinu karijeru
Selver je otac i Šejle Merdanović (17) najveće poslijeratne nade alpskog skijanja u BiH. Brojni treneri iz regiona Šejli predviđaju zavidnu karijeru i u Svjetskom kupu u narednih četiri, pet godina. Međutim, veliko je pitanje da li će se i ovaj talent ugasiti u nedostatku novca u BiH.
„U svakom slučaju svu svoju imovinu ću prodati ako dođe do tih problema. U posljednje vrijeme Šejla je postigla jako dobre rezultate. Olimpijski komitet i Skijaški savez BiH našli su razumijevanje i njihova potpora u zadnje dvije godine sigurno je dobrodošla“, zaključio je Selver Merdanović.
