Prošle su 24 godine od prvog masakra na Markalama kada je ubijeno 68, a ranjeno više od 140 civila. Odata je počast i položeno cvijeće. Održana je i komemoracijska sjednica kantonalne Skupštine, gradskog Vijeća i sarajevskih općina.

Pijaca Markale danas bez tezgi. I ovog petog februara, ona je mjesto sjećanja na masakr. Bol se ni 24 godine kasnije ne smanjuje, kažu oni koji su izgubili nekog bliskog.

“U ovome masakru sam izgubila rođaka koji se zvao Alija Dževlan, onaj čovjek koji je visio preko ograde, to je bio od moje tetke sin. Svake godine, ne samo ovdje, dođem na svako obilježje, gdje god su obilježja šehida, ili poginulih, ili bilo kojih sjećanja što se tiče rata”, otkriva Džemila Mujan.

Sjećanje ne blijedi ni kod svjedoka masakra na Markalama.

“Kad je pala granata ovdje, mi smo dotrčali svi da vidimo šta je, čulo se zapomaganje, i onda smo došli, vidjeli haos, prevrnuto, ljudi mrtvi, neki pomažu, dolazila privatna auta, trpali ljude za bolnicu, kupili mrtve, stavljali u auta, vozili iz za Koševo bolnicu. Kako čovjek prođe ovda, mora se sjetiti toga, šta se desilo i kako je taj nevini narod, koji je došao da kupi mlijeko u prahu, konzervu…”, opisuje Muhidin Mašnić, svjedok masakra.

Petog februara 1994. godine, ispaljena je granata kalibra 120 mm koja je ubila 68, a ranila preko 144 građana Sarajeva.

Granata je bila predmetom brojnih kontroverzi. Nije odmah ustanovljeno da je ispaljena sa položaja VRS. Berko Zečević, vojni ekspert i svjedok u Haškom sudu utvrdio je šest mogućih lokacija. Pet je pripadalo Vojsci RS, a jedna Armiji RBiH.

“Kasnijim svjedočenjima na Haškom tribunalu je tih pet zona suženo na dvije zone, u široj zoni Mrkovića i time je generalno locirana pozicija. Pri svim mojim svjedočenjima su sudije prihvatile nalaze koje sam ja izlagao, a odbili su nalaze odbrane optuženih”, ističe Berko Zečević, vojni ekspert.

Terorisanje i protivpravni napadi na civile navedeni su u presudi Haškog tribunala Radovanu Karadžiću – bivšem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga. Prvostepeno je osuđen na 40 godina zatvora.

Bivši komandant Glavnog štaba VRS Ratko Mladić prvostepeno je osuđen doživotno, kao i Stanislav Galić drugostepeno, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske.

Peti februar, dan masakra na Markalama, proglašen je danom sjećanja na sve stradale građane za vrijeme opsade Sarajeva.