Evropska unija uporno upozorava - Bosna i Hercegovina kao prioritet mora staviti borbu protiv kriminala i korupcije. No, nadležni još upornije - bez konkretnog odgovora. Dugogodišnja sprega politike i pravosuđa, rezultirala je sistemskim problemom. Stoga rješenje, smatraju mnogi, mijenjati i politiku i predstavnike pravosudnih institucija...

Bori li se Bosna i Hercegovina s kriminalom i korupcijom?

Ivana Korajlić (TI) kaže: “Deklarativno da”, a Denis Džidić (BIRN) dodaje da “mi nemamo sistemsku borbu protiv korupcije”.

Sagovornici kažu – strah i politički utjecaj istovremeno, te upetljanost u koruptivne ili kriminalne afere onih koji bi trebali da se protiv njih bore – razlozi su izostajanja rezultata pravosuđa.

“Šefovi političkih stranaka, ljudi koji imaju najveću i političku i svaku drugu moć u BiH znaju da onog trenutka kada sistem profunksioniše da će oni prvi biti na meti, da kada bismo imali efikasno i nezavisno pravosuđe, da bi oni bili prvi koji bi bili procesuirani i zbog toga ga i drže pod kontrolom”, smatra Ivana Korajlić, TI.

Rijetki politički predstavnici protiv kojih su pravosudne institucije u proteklom periodu podigle optužnice – govorili su – riječ je o političkom obračunu s neistomišljenicima.

“Svi političari u ovoj zemlji vrše pritisak na pravosuđe”, kazao je ranije Milan Tegeltija, VSTV.

I dok optužuju političare – istovremeno rijetko podliježu odgovornosti za vlastite neuspjehe. Državni parlamentarci nisu prihvatili Izvještaj o radu VSTV-a za proteklu godinu – no za članove Vijeća sankcija nema. 20-ak tužilaca Odjela za kriminal i korupciju, tokom 2017. bez ozbiljne optužnice. Osim u slučaju Kemala Čauševića – no i ona je osiromašena. S prvobitne sumnje na kriminal težak dvije milijarde – priča je spala na manje od dva miliona. Neriješenih višemilionskih afera je na pretek. A glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je na Dan obilježavanja borbe protiv korupcije to objasnila ovako:

“Imam drugačiji pristup rada od svog prethodnika i ne požurujem svoje tužitelje da završavaju predmete. Tužiteljstvo BiH nije servis političkih stranaka i ne može predmete korupcije rješavati po željama, nego na osnovu činjenica”.

Tadić nastavlja – pitanje korupcije je prvenstveno prisutno na lokalnom nivou.

“Postojao je značajan broj presuda izrečenih za koruptivna djela, to nije slučaj već određeni broj godina. Vi imate veliki broj optužnica za organizovani kriminal koje se tiču rezanog duhana, djela koja se tiču sitne korupcije, 50, 100 eura, ili taj famozni slučaj uzimanja četiri gume sa službenog auta na privatni auto. To je ta korupcija protiv koje mi vidimo optužnice jer tu nema potrebe za tužilačkim radom. Vama dostavi granična policija kompletan spis”, ističe Denis Džidić, BIRN.

Je li bitno podići optužnicu? Bilo kakvu. Jer tužilačka norma se mora ispuniti. Tako je Tužilaštvo BiH tokom decembra 2017. gotovo svakodnevno obavještavalo o podizanju niza optužnica za ratne zločine. No, Džidić navodi – rijetko koja od tih optužnica kasnije bude i potvrđena. Taj proces već ulazi u narednu godinu. I ne utječe na prethodno postignutu normu. Međunarodna zajednica upozorava…

“Treba da vidimo ozbiljno procesuiranje od strane Tužilaštava slučajeva korupcije ozbiljnih slučajeva, koji će privući pažnju i javnosti i svih ostalih i nakon čega ćemo moći reći da je ova zemlja ozbiljna u svojim nastojanjima da se bori protiv korupcije”, poručuje Paul Horowitz, Ambasada SAD u BiH.

A koliko smo zaista oziljni obzirom da godinama dobijamo ista upozorenja. A broj pravosnažnih presuda koje se tiču koruptivniih djela – ne raste.