Mnogo prašine diglo se u javnosti zbog navoda o tome da će simbol Sarajeva - kompleks Skenderija, biti sravnjen do temelja. Unuk autora Skenderije i nasljednik autorskih prava u posjedu je nacrta prema kojem od sadašnje Skenderije nema ništa.

Kantonalni premijer tvrdi da takvog poduhvata neće biti, ali da je riječ o najvećoj investiciji u historiji države.

Hoće li Sarajevu ostati Skenderija?

Kultura, sport, privreda, sajmovi, koncerti, izložbe… Već pola vijeka za sve to služi betonska konstrukcija u centru grada. Halid Muhasilović, Ognjen Malkin i Živorad Janković arhitekti koji su joj dali oblik. I za Skenderiju dobili su nagradu časopisa Borba za najbolje djelo arhitekture u Jugoslaviji.

A da će koncerti, utakmice i sve što Skenderija danas jeste postati prošlost, tvrdi unuk jednog od autora. Na Džana Karajicu prenio je Halid Muhasilović autorska prava. A Karajica je u posjedu nacrta za rekonstrukciju Skenderije u kojima od sadašnje betonske konstrukcije, tvrdi, nema – ništa!

“Skenderija će biti sravnjena. Neće postojati. Tu će biti tornjevi – jedan od 48 spratova, dva po 32 i tako dalje… Uglavnom, to će biti tornjevi za poslovne prostore, u smislu kancelarija, hoteli i apartmani. Skenderije ne postoji na mapi”, izjavio je Karajica.

“Autorska prava u biti znače da bi bilo kakve intervencije na objektu trebale imati saglasnost orginalnog projektanta, odnosno nasljednika autoskog prava. Ovo sve što do sada vidite nema saglasnost autora Skenderije, ali to se nabraja, pa ćemo vidjeti šta i kako dalje”, dodao je.

Aktualni direktor Skenderije Amer Kapo kaže da je razgovora o investicijama bilo, no kaže da još nema ništa “crno na bijelo”.

“Bila je konsultantska kuća koja je bila uzeta od stranih investitora, mislim da se ‘Kolijers’ zove. Održan je taj samo jedan sastanak, gdje su oni samo prikupljali informacije o kompleksu centra ‘Skenderija’. Nakon toga mi kao centar Skenderija nismo imali više nikakvih informacija. Kada pričamo o bilo kakavim investicijama, prije svega trebaju tu biti interesi građana – šta je to što je njima potrebno, mislim da treba da se zadrži kulturno-sportski centar, a onda naravno i intreresi investitora i KS, ali i i JP Centar Skenderija”, pojasnio je.

Da konkretnih planova još nema, potvrđeno je za N1 i iz Zavoda za planiranje razvoja Kantona:

“Ono što mogu reći je da je trenutno na snazi važeći urbanistički projekat i da mi nismo informisani zvanično da se govori o nekim radovima na Skenderiji. Bili bismo sigurno uključeni, jer smo jedan od ključnih subjekata planiranja.”

No, Vlada ima planove. Pretprošle godine potpisan je Memorandum o saradnji sa Investicijskim fondom Dubai. U fokusu je bio upravo kompleks Skenderija.

“Uslov Vlade je bio da se napravi bolja i veća dvorana, da bude arena sa 20.000 mjesta, da Dom mladih bude bolji i veći. Rječ je o jednoj od najvećih investicija u historiji BiH, kada je riječ konkretno o KS – 300 miliona eura, bili bi izgrađeni novi poslovni i stambeni objekti na najinteresantnijoj lokaciji u kojoj bi bilo puno pozitivnih ekonomskih efekata”, rekao je Elmedin Konaković, premijer Kantona Sarajevo.

Godine 1969, kada je sagrađen, betonski gigant dao je gradu novu simboliku, značenje i novi ritam. Plato ispred Skenderije i skulptura umjetnika Alije Kučkalića koju Sarajlije zovu “Teta razapeta” postali su kultno mjesto susreta. Šta će biti iza njenih leđa, i kakva tačno budućnost Skenderiju čeka, još je pitanje bez konkretnog odgovora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVOna ovom linku.