Ekonomska situacija, politička nestabilnost, nepoštivanje ljudskih prava ili nemogućnost zaposlenja - razlozi su koje navode mladi koji su budućnost odlučili graditi van Bosne i Hercegovine. Zbog trenda iseljavanja mladih, mijenjaju se i trendovi na tržištu nekretninama. U agencijama kažu da je prodaja stanova postala pravi izazov.

Anđelu Dimitrić srećemo sa udžbenicima njemačkog jezika u ruci. Pripreme za rad u Njemačkoj postale su, čini se, pravilo za mlade medicinare.

“U srednjoj školi je bila priča među profesorima i učenicima da ćemo se svi jednoga dana družiti u Njemačkoj i sve je to bila šala, dok ne posložite sebi u glavi da je situacija alarmantna i da su uvjeti ovdje zaista teški za procvat karijere ili slično”, kaže Dimitrić.

Tako se i za Dimitrić, učenicu generacije u Katoličkom školskom centru, šala obistinila.

“Ali je definitivno presudilo to što sam čula priče svojih prijatelja, prijateljica koji su otišli i za godinu dana sebi izgradili fenomenalnu karijeru o kojoj ja ne bih mogla razmišljati u BiH ni za 10 godina. Kao i činjenica da je u BiH dobiti specijalizaciju zaista jedna lutrija”, dodaje ona.

Nikola Stupar, student sociologije iz Banjaluke, još nema konkretan plan, ali:

“Želim da odem bilo gdje, gdje će se poštovati ljudska prava, student, radnik. To je ono što nas zanima, nas ne zanimaju nikakve retrogradne priče, ne zanima nas krivac, narod samo želi da dobro živi”.

O razlozima odlaska pitali smo i perspektivne Bosance koji su sreću već pronašli drugdj.

“Bila sam jedini magistar biohemije i molekularne biologije u cijelom Tuzlanskom kantonu. Kada sam uporno počela da tražim posao, nailazila sam na razne prepreke, došla u Švedsku, i eto, dobijem posao tu, već sam uznapredovala, postala supervizor svoje laboratorije”, priča nam Selma Žilić, biohemičarka iz Tuzle, 36 godina, Lund, Švedska.

Medicinski tehničar iz Tuzle ima slične razloge.

“Volio bih da kažem da sam pokušao sve, prije nego što sam otišao iz BiH, da bih dole ostao i pronašao sam. Napravio sam napredak za dvije godine veći nego u BiH za osam godina”, otkriva Mirsad Bajramović, medicinski tehničar iz Tuzle, 25 godina, Bremen, Njemačka.

A trend iseljavanja mladih utječe i na trgovinu nekretninama. U jednoj od agencija kažu da je sve veći izazov prodati stanove mladim ljudima izvan Sarajeva.

“Još uvijek mladi ljudi dosta kupuju u Sarajevu i još su jedni od glavnih kupaca, međutim, u drugim gradovima, poput Bijeljine, Bihaća, Bugojna ili Mostara, ii bilo gdje van Mostara je to primjetno. Toliko je primjetno da vi stan u novogoradnji u Bijeljini ili Bugojnu možete kupiti jako povoljno, a prodavat ćete ga godinama”, tvrdi Spaho Ljajić, direktor i vlasnik agencije za nekretnine Sigenx.

Podsjetimo, prema podacima Unije za održivi povratak i intergracije, BiH je od 2013. do 2017. napustilo preko 150.000 ljudi, preko 68 hiljada iz oba entiteta i preko 14.000 iz Brčko distrikta.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, samo u 2016. godini je preko 4.000 ljudi odjavilo boravak u BiH.

Ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta, pa dio onih koji odlaze ostaje izvan brojki, koje su same po sebi dovoljno zabrinjavajuće.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.