Prvi poslijeratni guverner Centralne banke BiH, Peter Nicholl kaže da je na dizajnu konvertibilne marke je radio zajedno sa svojom suprugom.
“U Zakonu je bilo naglašeno da će postojati dvije varijacije novčanice. Sve novčanice, osim onih od 200 maraka, imaju dvije varijacije. Siguran sam da su političari željeli da budu što različitije. Moj cilj bio je da budu što sličnije. Tri člana odbora nisu se mogla složiti u pogledu dizajna. Imali smo razne opcije. Nakon tri mjeseca pokušaja da se dogovorimo rekao sam: “To je to, ja ću dizajnirati novac. Svi članovi odbora stavili su dva prijedloga na stol, ali se nisu složili. Ali ja sam uzeo imena i slike ljudi koje su stavili na stol i otišao francuskim tiskarima sa ženom. Tražio sam da dizajniraju valutu. Rekao sam da treba podsjećati na njemačku marku, jer su njoj vjerovali. Moraju imati latinične i ćirilične natpise. Sve je bilo na oba pisma. Naizmjenično je trebalo rasporediti koje ide prvo. I donio sam ih natrag. Političari nisu pristali na dizajn. Htjeli su da bude drugačiji. Dizajn je nametnuo visoki predstavnik. Ali za dvije-tri sedmice nikoga nije bilo briga. Građane je samo zanimalo vrijedi li zaista kao i njemačka marka. Mogli smo o tome zauvijek diskutirati, da ja nisam preuzeo inicijativu i rekao: “Ja ću to napraviti”. Nisam ja izabrao imena”, tvrdi Nicholle.
VEZANE VIJESTI
Nicholl nije uopšte poznavao Balkan, pa i BiH. Kaže da je savjete dobijao od ljudi koji su radili na Balkanu, ali da nije poslušao savjet: “Balkan je drugačiji, pa moraš drugačije raditi”.
“Balkan je složeniji. Morate imati jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina u svemu što radite. Ali uradio sam ono što sam radio i na Novom Zelandu”. U BiH je funkcionisalo isto kao i na Novom Zelandu. To jedina institucija koja ima razumnu organizaciju. Nikada nisam pokušao razumjeti rat. Nisam gledao unatrag. Gledao sam naprijed. Rat mi je misterija”, mišljenja je Nicholle.
Ukazuje na to da je neke od stranih banaka uvjeravao da dođu poslovati u BiH, što je bilo teško. S poboljšanjem prilika su počele pristizati banke iz Italije, Austrije i Njemačke kojima građani više vjeruju nego lokalnim, tvrdi Nicholle:
“Dolazak dobrih banaka bio je važan dio svega toga. Tada sam dosta lobirao kako bih ih uvjerio da dođu. Kada su došle bolje banke, građane sam uvjeravao kako je mnogo sigurnije da drže novac u banci nego u madracima. Najbolji događaj za bosanske banke i valutu je bio dolazak eura. Zato što su građani morali napraviti nešto s njemačkim markama. U tom razdoblju od tri mjeseca poslali smo šest milijardi njemačkih maraka iz Bosne. Građani su ih odnijeli u banke, a banke su uzele od njih šest milijardi njemačkih maraka koje su bile u madracima. Mislio sam da ih ima dvije milijarde, ali zapravo ih je bilo šest milijardi. Građani su štedjeli, ali ne u bankama, nego u madracima”, zaključuje Peter Nicholle.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
