Mjesec dana je do raspisivanja izbora. Zajedničkih sastanaka predstavnika stranaka o izmjenama Izbornog zakona nema. Jednako kao ni novih rješenja. Na sceni su pojedinačni sastanci učesnika u pregovorima s međunarodnim institucijama.

Sva dosada ponuđena rješenja su propala, razgovori s međunarodnom zajednicom nisu pomogli, nema novih ideja, po svemu sudeći neće biti ni nametnutih OHR-ovih rješenja. I predstavnici stranaka sve manje optimistični da će u mjesec dana dogovoriti ono što nisu proteklih godinu.

“Mislim da smo u jednom značajnom cajtnotu. Sve političke faktore u ovom trenutku određuje predizborna kampanja i blizina izbora, ali mislim da neki blagi optimizam postoji. Nisam siguran da možemo sa sigurnošću kazati da ćemo imati neko rješenje prije proglašenja izbora”, kaže Safet Softić, SDA.

“Ono što bismo morali svi napraviti, kad kažem svi onda mislim na sve aktere koji sudjeluju u donošenju odluka, prije svega u Palamentarnoj skupštini BiH, uvažavajući odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. Bez toga sigurno neće ići”, tvrdi Bariša Čolak, HDZ.

2019. će biti tačno 10 godina od kako je Sud za ljudska prava u Strazburu presudio u korist Derve Sejdića, Jakoba Fincija, na koncu i svih onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda – da imaju pravo da budu birani u najviše institucije BiH. Nakon što je Apelacijom Bože Ljubića osporen izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH – pitanje izmjene Izbornog zakona postalo je neminovno. No, u ponuđenim rješenjima politika odlazi ne jedan nego tri koraka unazad u implementaciji međunarodnih presuda od kojih je svojevremeno zavisio i evropski put – kaže Jakob Finci.

“Jednostavno, vraćamo se na čistu etničku podjelu, na striktnu podjelu i neću se iznenaditi ako se na kraju dogovorimo da svaki pripadnik konstitutivnog naroda glasa na različitoj boji listića, da bi se tačno znalo ko je za koga glasao”, poručuje Finci.

Nakon što su imali niz pojedinačnih sastanaka s političarima – ambasadorica Cormack i predstavnik Unije u BiH, Wigemark, građane su pismeno obavijestili da ih zabrinjava nedostatak političke volje i nemogućnost političara da shvate nivo krize koja može nastati ako ne dogovore rješenje za izbore. Poručili su: ono mora biti interno, a ne nametnuo.

“Meni je zabrinjavajuće kako se međunarodna zajednica ponaša po pitanju Izbornog zakona. U slučaju akciza su se ponašali potpuno drugačije”, smatra Sifet Podžić, DF.

“Neprovođenje presude Ustavnog suda kroz izmjene Izbornog zakona može značiti blokadu institucija, a mi vidimo i kad nemamo formalnu blokadu, da imamo sadržajnu krizu. Skoro dvije godine nemamo parlamentarnu većinu i niko ništa ne poduzima, a zamislite ako uopšte ne bude moguće uspostaviti parlamentarnu većinu”, upozorava Martin Raguž, HDZ 1990.

Dublja kriza mogala bi nastati ako Ustavni sud usvoji Apelaciju Borjane Krišto i neustavnim proglasi član Ustava FBiH koji predviđa izbor minimalno jednog predstavnika od sva tri naroda iz svake od deset skupština u Dom naroda Federacije. Time bi se dodatno učvrstila Apelacija Bože Ljubića, ali i prijedlozi HNS-a za izmjene Izbornog zakona. Trenutno – Ustavni sud je u procesu konsultacija sa OHR-om.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.