U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu pripadnici Udruženja "Zelene beretke" i bivši borci Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni budućnost Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Ni ove godine u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici nije bilo porodica ubijenih pripadnika Jugoslovenske vojske. Sarajevskim vlastima zamjeraju što im nisu dozvolili da postave spomen obilježje sa imenima ubijenih vojnika.

Već drugu godinu zaredom cvijeće i vijenci na samo jednom mjestu u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Položili su ih pripadnici Zelenih beretki i Armije RBiH, veterani minulog rata, odavši počast poginulim sugrađanima i svojim saborcima. I danas su istakli važnost drugog i trećeg maja u odbrani glavnog grada BiH..

Ni danas 26 godina ne postoji jedinstven stav o tome što se desilo u Dobrovoljačkoj ulici.Tog 3. maja 1992. trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji je 2.maja otet sa sarajevskog aerodroma na povratku sa lisabonskih mirovnih pregovora.

Kada je kolona u kojoj je bila 261 osoba zaustavljena odjeknuli su pucnji.

Unatoč naređenju da se obustavi vatra, u koloni vozila JNA koja je zaustavljena u nekadašnjoj Doborovoljačkoj ulici ubijeno je, prema navodima Tužilaštva BiH, sedam, a povrijeđeno 14 osoba. Iako srbijanske vlasti tvrde da se radi o 42 vojnika JNA, u jednom od posljednjih intervjua generala Milutina Kukanjca, nekadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, navodi se da je nastradalo ukupno šest osoba, a da je sve ostalo pokušaj
Beograda i tadašnje komande JNA da se opravda za neuspio pokušaj zauzimanja Sarajeva i ogromne gubitke 2. maja.

Zbog toga su se na spisku ubijenih u Dobrovoljačkoj našli i vojnici koji su poginuli u ratnim dejstvima dan ranije.

Za veterane odbrane Sarajeva nema dvojbe.

No različita tumačenja osnovni su razlog što ni ove godine na obilježavanju godišnjice stradanja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj nije bilo porodica ubijenih koji zahtijevaju postavljanje spomen obilježja na mjestu stradanja sa imenima ubijenih.
Paralelne istrage su vođene i Sarajevu i Beogradu, no bez epiloga. Haški tribunal je ocijenio kako nema elemenata za pokretanje postupka protiv generala Jovana Divjaka.

Po srbijanskoj potjernici u Londonu je 2010. uhapšen Ejup Ganić, kasnije u Beču i Jovan Divjak, no i pušteni jer je odlučebno da su potjernice bile politički motivirane.

Nakon nedavne odluke Ustavnog suda BiH, Tužilaštvo BiH dobilo je rok do kraja maja da odgovori na pritužbe zbog čega je obustavljena istrage u slučaju “Dobrovoljačka 2012. godine.

Kako su nam odgovorili na tome aktivno rade.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.