Evropska unija kaže da je jedini pravi partner u regiji. Problem su podjele u EU. Sve manje zemalja EU zanima Balkan, bitno je da se ovdje ne puca, kazao je za N1 novinar Augustin Palokaj, koji uživo prati dešavanja na Samitu u Sofiji.
Gospodine Palokaj, već više od 25 godina ste u svijetu novinarstva, a Brisel pratite više od 20 godina. Gdje danas stoji Brisel kada je u pitanju Zapadni Balkan?
Mogao bih reći da stoji na većoj distanci nego što je bio prije 15 godina, tada je postojala nada u proširenje. Na samitu u Solunu, prije 15 godina, postojala je velika nada u proširenje i da su se zemlje u regiji okrenule od mračne prošlosti. Danas i političari u EU više gledaju na proširenje kao na nešto od čega se treba bojati. U današnjem dokumentu, koji će se usvojiti, neće se spominjati riječ ‘proširenje’ nego će biti pojmovi poput ‘povezivanje’. Ako se sjetimo zagrebačkog samita iz 2000. godine vidimo da je samo Hrvatska uspjela zatvoriti krug, ostale zemlje Zapadnog Balkana jesu napredovale. Problem je što niko ne previđa da će se to ubrzati.
Jučer je predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk kazao kako se region i EU moraju bolje povezati, a da region mora raditi na socio-ekonomskim reformama, boljoj infrastrukturi i boljim ljudskim vezama. Mogu li se očekivati konkretni rezultati sa Samita u Sofiji?
Ima tu konkretnih rezultata. EU je dobra kada treba pružati tu vrstu pomoći, kroz razne fondove ili investicijske banke. Tu je EU nenadmašna, ali nedostaje politička podrška. Povezivanje unutar regije nije ni približno na razini koja je unutar EU. Razvoj zemalja Zapadnog Balkana je potreban da građani EU ne pomisle da primaju neke siromašne zemlje. Vidjet ćete danas u aneksu deklaracije spominjat će se cesta Niš-Priština, digitalna agenda itd.
Tusk je također kazao kako Uniji pored prijatelja poput SAD ne trebaju neprijatelji. SAD se sve više uključuju u priču oko Bosne i Hercegovine, mogu li globalne prilike uticati na BiH?
Mogu, globalne politike već utiču u regiji. Ovo što je Tusk govorio odnosi se na odluku Trumpa na premještanje američke ambasade u Jerusalem i njegovo povlačenje iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, ne odnosi se na uticaj na Balkanu. Postoji velika koordinacija između SAD-a i EU. Kada se gledaju vanjski faktor i uticaji na regiju više se misli na uticaj Turske i Rusije, a ne SAD-a. Sve manje zemalja EU zanima Balkan, bitno je da se ovdje ne puca.
Nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown večeras će u Washingtonu govoriti o dešavanjima na Zapadnom Balkanu. Da li je vrijeme da se EU vrati na Zapadni Balkan kao jak igrač, možda i kroz ljude poput Ashdowna?
Vrijeme je uvijek da EU ima ključnu ulogu u regiji, zapravo EU kaže da su jedini pravi partner u regiji. Problem su podjele u EU. Pogledajte situaciju sa Kosovom na Samitu, zbog toga nemate zastave. Kao i svugdje u vanjskoj politici EU plaća cijenu nejedinstva. Ako pitate ljude na Kosovu bez sumnje će reći da je jedini partner SAD, većina Srba misli da je to Rusija, dok Bošnjaci misle da je to Turska.
Godinama pratite dešavanja u još jednom kriznom području na Balkanu, Kosovu. Možemo li u narednom periodu očekivati rješenje ovog gordijevog čvora i postizanje dogovora između Beograda i Prištine?
Postoje nade, ali ja taj proces pratim i dogovor prije svega zavisi od Beograda i Vučića koji može sve odlučiti. Na kosovskoj strani je teže, ako se bude govorilo o kompromisu. To što Španija ne priznaje Kosovo ne pomaže Srbiji jer se odluke u EU donose konsenzusom i usvaja se stav većine. Iza fraze da Srbija mora uspostaviti sveobuhvatne odnose sa Kosovom stoji, u stvari, poruka da Srbija mora piznati Kosovo.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
