Svaki šesti par u BiH ima problema sa reproduktivnim zdravljem, a za potpomognutu oplodnju potrebno je izdvojiti hiljade maraka.

Statistike pokazuju pad nataliteta, parovi koji bi željeli imati djecu, a ne mogu ih dobiti, prinuđeni su sami finansirati vantjelesnu oplodnju. Samo jedan takav postupak košta između 4.000 i 7.000 KM, a često se moraju ponoviti više puta kako bi došlo do željene trudnoće.

Ovo bi se uskoro moglo promijeniti ako Zakon o biomedicinskoj potpomognutoj oplodnji koji je nedavno usvojen u Domu naroda dobije podršku i u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

Priča bračnog para Hindija počinje 2009. godine. Nakon sedam neuspješnih pokušaja inseminacije, odlučili se na potppomognutu oplodnju. Trebalo im je šest godina, no drugi pokušaj je uspio, dobili su sina i kćerku, Džana i Džanu.

“Ova vrsta medicinskog tretmana je više psihički i fizički teška, nego finansijski. Posebno za suprugu. Nismo imali podršku državnih institucija. Niko nije imao sluha da nas sasluša. Borili smo se sami sa sobom. Ipak, uspjeli smo prevladati probleme”, kazao je Jasmin Hindija.

Hindije je ovaj put koštao 27.000 KM., no o tome ne žele govoriti , ali hoće o nemaru i odnosu prema parovima koji ne mogu prirodnim putem začeti dijete.

“Mora postojati podrška, ne samo novčana, već i neki oblik centara gdje će se pomagati ljudima s ovim problemom. Dosta sam stvari zaboravila. Vjerovatno i zbog umora. Kada vidite djecu, čovjek sve ostavi po strani. Slatki trenuci s njima su najbitniji”, kazala je Minela Hindija.

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini živi oko 50.000 neplodnih osoba, odnosno da svaki šesti par ima problema sa dobijanjem potomstva. Pravo na liječenje i besplatni postupi potpomognute oplodnje u Federaciji bili su omogućeni samo u pojedinim kantonima i to kroz participiranje u troškovima liječenja, no liste su predugačke, a novac koji se izdvaja nedovojan je i za osnovni postupak.

Ovo bi se uskoro moglo promijeniti, ako Zakon koji je nedavno usvojen u Domu naroda dobije podršku i u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

“Po prvi put se ovim Zakonom uređuje sistem u kojem se obavlja biomedicinski poptpomognuta oplodnja. I privatne zdravstvene ustanove su faktički u sustavu ukoliko su ugovorile svoje usluge sa zavodima zdravstvenog osiguranja pod uvjetima koje naši zakoni propisuju”, kazala je Marina Bera, pomoćnica u Federalnom ministarstvu zdravstva,

Konkretnije, propisana su tri pokušaja inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje za žene do 42 godine starosti, koja je u braku odnosno vanbračnoj zajednici. Dobna granica može biti pomjerena uz saglasnost medicinskog konzilija. Zdravstvena ustanova koja će obavljati navedenu oplodnju mora ispunjavati uslove kadra, prostora i opreme, a zatim dobiti ovlaštenje od Federanog ministarstva zdravstva.

“Detalji tog finansiranja bit će posebnim propisom regulirani”, objasnila je Bera.

Za ranije prijedloge postojale su etičke i vjerske dileme, kazali su nam u HDZ, ali je novi prijedlog to pomirio. U ovoj stranci naime godinama su odbijali prijedloge koji su uglavnom dolazili iz opozicije.

Tomislav Martinović, delegat HDZ BiH u Domu naroda je kazao:

“Mi smo dali potporu ovom Zakonu jer smo dobili čvrsta jamstva da neće biti zloupotreba”.

“Do sad smo imali raznolikost po pitanju kantona u FBiH. Neki kanton je plaćao, neki nije. Općine su tu sudjelovale. Mislim da ćemo na taj način opteretiti Zavod, obavezati da uzme učešće, da u punom iznosu plaća troškove kada su u pitanju ljudi koji nisu u stanju da dobiju dijete”, naveo je Osman Ćatić, delgat SDA.

Prijedlogom zakona, dozvoljeno je korištenje vlastitih spolnih ćelija bračnih i vanbračnih drugova, odnosno homologna oplodnja. Zabranjeno je darivanje spolnih ćelija i spolnih tkiva, te ljudskih embriona za primjenu postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje.

Delegati iz reda opozicije podržali su zakon no kažu kako je on i dalje daleko od evropke prakse gdje je dozvoljeno darivanje spolnih ćelija ali i surogat majčinstvo.

“Mislim da to razmišljanje ne pripada vremenu u kojem danas živimo. Da su to neke teze i pravila iz nekih prošlih vijekova”, mišljenja je Peđa Kojović, delegat Naše stranke.

U RS-u na snazi je Pravilnik kojim se građanima tog entiteta omogućavaju tri besplatna postupka još od 2007. godine. Novac za liječenje se isplaćuju direktno klinici sa računa Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a, bez obaveze pacijenata da bilo šta plaćaju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVOna ovom linku.