26. juni u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nezakonitog prometa drogama. Mićo Letić, stručnjak za maloljetničko prestupništvo i dugogodišnji inspektor za maloljetničku delinkvenciju MUP-a KS kaže da je problem je što je resocijalizacija nepotpuna, treba da se osavremenjuje i postane pristupačnija.
Prisutnost opijata na našem tržištuu porasla je nakon rata kao i svi popratni efekti, malojetna delinkvenicja, kriminal i problematično ponašanje mladih ljudi. Stručnjaci kažu ključna je prevencija. Mićo Letić naglašava da se mora ozbiljnije početi razmišljati o mladima koji dolaze u sukob sa zakonom.
“U prva tri mjeseca ove godine maloljetnička delikvencija je porasla za 61,5 posto. Kako sam vidio u izvještajima MUP-a ona i dalje ima tendenciju rasta. Navodi nas da ozbiljnije počnemo razmišljati o mladima koji dolaze u sukob sa zakonom. Mlade koje gubimo na različite načine, da li odlaze u kriminal, popunjavaju vaspitno popravne zavode, zatvore. Ukoliko mlada osoba počini neko krivično djelo ne mora biti obilježena za čitav život. Postoje institucije koje bi trebalo da odrade tu resocijalizaciju i da ga vrate na normalne kolotečine života kao punopravnog i zdravog člana ove zajednice”, istakao je Letić.
Letić smatra da je resocijalizacija nepotpuna a to potvrđuje i veliki broj povratnika u činjenju krivičnih djela.
“Problem je što je resocijalizacija nepotpuna, to mogu i argumentovati. Resocijalizacija bi trebala biti u kontinuitetu, treba da se osavremenjuje, postane pristupačnija i naravno modernija u samom pristupu. Zbog nepotpune resocijalizacije veliki je broj recidivista koji se vraćaju na ponovno počinjenje krivičnih djela. Vrate se u kriminal, kada govorimo i o maloljetnim i o punoljetnim osobama. Na punoljetne osobe otpada da su 50 posto recidivisti. To nam govori da nešto u sistemu ne štima. Zbog čega imamo toliki broj povratnika u činjenu krivičnih djela. Šta bi mogli individualno poduzeti kao porodica, kada su djeca u pitanju? Da li je to poboljšanje komunikacije? Mislim da je od krucijalnog značaja da ukoliko nestane komunikacija djece i roditelja, to djete je podložno velikom broju riziko faktora koji mogu na njega na indirektan i direktan način uticati” naglasio je on.
U BiH je najlakše donijeti zakon, a niko ne razmišlja o tome kako će se implementirati kazao je Letić.
“U BiH općenito prema svim zakonima, kod nas je najlakše donijeti zakon a niko ne razmišlja o resursima, kapacitetima, čitavom mehanizmu koji bi trebao da prati taj zakon da bi se on u potpunosti implementirao”, kazao je letić.
“Aktivnosti moraju biti stalne, kontinuirane i nikad ne trebaju prestajati. Samo se trebaju nadograđivati i usavršavati”, zaključio je Letić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
