Balkanski Barometar 2018, koji donosi pregled stanja u zemljama Balkana o percepciji građana i privrednika o napretku, pokazao je da građani smatraju da se slika o njihovim zemljama poboljšava, osim percepcije u BiH koja je lošija nego ranijih godina.

U okviru tog istraživanja Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) postavilo je oko 100 pitanja za po 1.000 građana u svakoj od zemalja zapadnog Balkana i za više hiljada privrednika te su upoređivali podatke koje su tom istraživanju dobili od te dvije kategorije, ali i u odnosu na prethodne godine jer se istraživanje radi posljednje četiri godine.

Generalni sekretar RCC-a Goran Svilanović kazao je na današnjoj konferenciji na kojoj su prezentirani rezultati Barometra u Briselu da se slika građana poboljšava, ali da jedan od najvećih problema nezaposlenost, ekonomska slika zemlje i korupcija, javlja izvještač Fene iz Brisela.

Navedeno je da se može očekivati veći optimizam u narednim godinama i kao što je i do sada bio slučaj građani regiona su više optimistični kada je u pitanju budućnost nego kada prezentiraju sadašnju sliku stvari.

Politička stabilnost je segment koji se i ovoga puta pokazao kao kritična tačka za veće zadovoljstvo stanjem u državi, a u Makedoniji političke teme i rješavanje teških političkih pitanja usporilo je i ekonomski razvoj.

Svilanović je dodao i da je izvoz slaba tačka i mnogo privrednika plasira proizvode samo na lokalnom nivou, dok samo njih 12 posto plasira izvoz u druge zemlje od čega tri šest posto u zemlje regije, a šest izvan regije i najviše u zemlje Evropske unije.

Također, istaknuto je danas, nezaposlenost je navedena kao primarna zabrinutost i to je naglasila većina građana širom Balkana, a istraživanje još pokazalo da je upitno povjerenje u pravosuđe jer 70 posto građana smatra da se pravda ne dijeli jednako.

Kada je u pitanju BiH podaci nikada nisu bili lošiji o percepciji građana posmatrajući podatke iz prethodne četiri godine, potvrdilo je to istraživanje, a Svilanović je dodao da je stoga secirano stanje u dva bh. entiteta te se pokazalo da je situacija nešto bolja u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj.

“Ranije nismo to radili, uvijek smo BiH posmatrati kao jednu državu i tako će i dalje biti. Rast u BiH je bio solidan te nema objašnjenja za takvo raspoloženje građana te smo poredili stanje u dva entiteta. Veći optimizam je u Federaciji BiH, a i brojke su nešto povoljnije nego u RS-u”, pojasnio je Svilanović.

Dodao je da su do sada građani Srbije bili uvijek najsuzdržaniji uključujući i pogled prema EU, a sada se tome pridružila BiH što nije bilo ranije, ali u slučaju Srbije percepcija o EU se promijenila zbog izjava iz EU koje su nagovijestile moguće priključenje 2025. godine.

Izrazio je nadu da je ovo za BiH prolazna faza, kazavši da je sve ima veze s političkim izjava koje se tiču predstojećih općih izbora u oktobru, ali misli da treba pitati eksperte jer prethodno nije bila tako depresivna slika, no to se može za kratko vrijeme promijeni.

Direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Genoveva Ruiz-Calavera napomenula je da je regionalna saradnja od velikog značaja u procesu priključenja EU, ali potrebno je garantirati i vladavinu prava i sigurnost svih građana.

Kao drugu važnu osnovu za napredak i bolju percepciju ljudi izdvojila je bolje puteve, bolju povezanost, izdvajanje više novca za takozvanu digitalnu agendu na koju će se sve više oslanjati buduće generacije.

Istaknula je da je proces pridruženja dvosmjerna ulica u okviru koje se EU priprema prihvatiti nove članice, a zemlje zapadnog Balkana moraju biti odgovornije, a vlasti efikasnije, nužnim nazivajući komunikaciju u kojoj lideri trebaju više posvetiti pažnju isticanju značaja priključenja EU.

Podsjetila je da je Evropska komisija BiH uputila dodatna pitanja vezana za Upitnik, naglašavajući da je to dobro jer se namjerava pripremiti dobro i kvalitetno mišljenje o BiH i njenom kandidatskom statusu.

Kazala je i da će se samit u Londonu baviti pitanjima ekonomije, ali pomirenjem i procesuiranjem ratnih zločina za što je iznijela mišljenja da si govore kako je to važno pitanje za riješiti, ali niko nije spreman staviti to na stol.

Ovogodišnji Barometar donio je zanimljive podatke poput toga da 12 posto privrednika još uvijek nije zainteresirano za zapošljavanje Roma ili činjenice da 27 posto njih radije zapošljava muškarce nego žene.

Također, 56 posto privrednika u regionu ne zapošljava ranjive grupe društva, a samo 13 posto kompanija zapošljava etničke manjine koliko njih zapošljava i toliko njih zapošljava osobe s poteškoćama.

Istraživanje je pokazalo i to da 21 posto populacije kaže da nisu bili u mogućnosti platiti stanarinu ili komunalije, a 14 posto njih kazalo je da nije u mogućnosti priuštiti sebi osnovne potrepštine poput odjeće, hrane i slično, a ovi procenti bili su i veći prošle godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.