Rasprava o Sutorini: BiH se mora boriti za ono što je njeno

[caption id="attachment_89272" align="alignnone" width="750"]

Argumenti i činjenice

Bećirović je kazao da je vrlo važno da je danas organizovana javna rasprava po pitanju Sutorine, da se ovo pitanje osvijetli i sa pravnog, historijskog, geografskog i drugih stanovišta.

"Važno je da čujemo argumente i činjenice. Mi želimo da o ovom pitanju razgovaramo na demokratski način, argumentirano, da ukrstimo argumente i da dođemo do najboljih mogućih rješenja. Želim posebno istaći da želimo graditi iskrene i prijeteljske veze sa Crnom Gorom. Da bismo to tako nastavili u budućnosti jako je važno da imamo čiste račune - ugovore...Ovu raspravu i inicijativu oko Sutorine treba posmatrati i sa aspekta otvaranja nove, bolje stranice u odnosima između BiH i Crne Gore", pojasnio je Bećirović.

Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović istakao je da što se tiče granice između BiH i Crne Gore te aktivnosti su krenule 2001. godine i trajale do kraja 2013. godine.

"Državno povjerenstvo za granice je jednoglasno u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opći okvirni sporazum za BiH, Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, posebno broj 3. Što se ovdje tiče historijskih granica nisu relevantne", pojasnio je Obradović.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić podsjetio je da je pitanje u vezi sa Sutorinom pokrenuto prije četiri mjeseca.

Kako je kazao, Sutorina nije izmišljena nego zaboravljena priča.

"Protivpravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo da tražimo od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerovatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom", poručio je Kurtćehajić.

Sutorima u srcima i umovima

Prema njegovim riječima, za BiH jedino može biti negativno to što su bh. vlasti čekale ovoliko dugo i nisu pokazale zainteresovanost za taj problem.

"Ono što mi trebamo uraditi jeste da se usvoji rezolucija Denisa Bećirovića, da se Sutorina vrati na jako ozbiljno razmatranje. BiH mora državotvorno ustati da traži ono što je njeno", kazao je Kurtćehajić.

Pojasnio je da Crna Gora nikada od Parlamenta BiH nije dobila saglasnost za prostor Sutorine.

[caption id="attachment_89267" align="alignnone" width="750"]