Loša vijest za freelancere, dobra za Poresku upravu Federacije. "Na osnovu analize podataka dostavljenih od banaka, Poreska uprava je konstatovala da raste broj onih koji ostvaruju prihode iz inostranstva", te ih je pozvala da u roku od 30 dana porez plate retroaktivno, od 2015. godine.

Isto pravilo važi i za one koji su iz inoemstva primali poklone u novcu. Radi se o starom zakonskom rješenju, no mnoge je zbunila njegova retroaktivna primjena.

Nekoliko hiljada maraka je iznos poreza koji mora platiti ovaj mladi software developer. Kao i brojni freelanceri, koji su iz BiH radili za inostrano tržište, pita se – zašto retroaktivno?

“Dosta mojih kolega je išlo u Poreznu upravu i vraćali su ih, govoreći da to još nije regulisano i da će ih pravovremeno obavijestiti. Međutim, evo, obavijest je došla, ali traže od nas da retroaktivno platimo od 2015. godine. Nažalost, ima dosta ljudi koji su radili kao freelanceri i koji su iz nekog razloga to ostavili, ili pauzirali i nemaju tog novca i sada nemaju tog novca da to plate. I, retroaktivno traže da platite 4% zdravstvenog, za uslugu koja nikada nije isporučena”, kaže Haris Kovačević, software developer, freelancer.

Retroaktivna primjena pogađa i slobodnog umjetnika Damira Nikšića.

“Da sam se bio prije nekoliko mjeseci odlučio na to da se kandidujem kao nezavisni kandidat na izborima za člana Predsjedništva BiH, morao bih skupiti 20.000 da uplatim CIK-u tek da participiram, i još jedno 20.000 – 30.000, za troškove kampanje, što znači da bih bio oporezovan za 50.000 za tu kampanju, koje su u suštini donacije, a bio bih oporezovan kao da se radi o dobiti, o profitu”, tvrdi Nikšić.

Poziv koji je Poreska uprava Federacije uputila poreskim obveznicima koji prihode ostvaruju u inostranstvu, ne navode se samo freelanceri.

Poziv je, između ostalog, upućen i osobama koje su primile poklon u novcu iz inostranstva. Navodi se da je potrebno da u roku od 30 dana plate porez, i to retroaktivo, od 2015. do 2017. godine.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, nadležno za saradnju sa dijasporom, zatražilo je objašnjenje od Poreske uprave Federacije. Još nije stiglo. Ali, jeste reakcija Svjetskog saveza dijaspore BiH:

“Sad se mi pitamo, ako je zakon od januara 2009, zašto Poreska uprava nije do danas insistirala na tim prihodima, iako to mi uopšte ne smatramo prihodima. Pomoć koju šaljemo rodbini, sredstva koja šaljemo iz humanitarnih razloga, za liječenje oboljelih, i tako dalje, ne bi smjelo da se oporezuje kao prihod iz inostranstva”, ističe Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Problem je upravo što se ne pravi razlika u kategorijama prihoda, pojašnjava ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“Oni su stavili sve u jedan te isti koš. Stavili su u isti koš osobe koje prodaju lične stvari, i dobivaju poklone, i osobe koje zarađuju na neki način određenu svotu novca. Sad je samo pitanje hoće li u ovom slučaju država primijeniti zakon kako treba – da se to oporezuje, ili neće”, kaže Hadžić.

Od 300 do 3.000 maraka su kazne za neplaćanje navedenih poreza. Umjesto zaključka, poruka mladih.

“Ova porezna politika koju trenutno primjenjuju će natjerati veliki broj mladih da se isele iz zemlje”, poručuje freelancer sa početka naše priče.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.