Odnosi Beograda i Prištine nametnuli su se kao ključna tema neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova, kako Evropske unije, tako i regije koji se održava u Beču. Dio čelnika Unije je zabrinut da bi i najmanji pogrešan potez u pregovorima između Vučića i Thaci mogao otvoriti Pandorinu kutiju - crtanje novih granica na Balkanu.

Sve oči uprte su u predstojeći septembarski susret Aleksandra Vučića i Hashima Thacija. Da li će biti historijskog dogovora? Kako će se on odraziti na ostatak Balkana? Ključne su teme i na susretu ministara diplomatije.

“Srbija je posvećena tome da dođe do kompromisa između Beograda i Prištine smatramo da bi to bilo u najboljem interesu i srpskog i albanskog naroda i smatramo da bi to doprinelo stabilnosti čitavog regiona. To bi značio i otvoren put u smislu integracija i članstva u EU”, rekao je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije.

Stoga i napori povjerenice za vanjsku politiku i sigurnost, Federice Mogherini – koja posreduje razgovore na relaciji Beograd – Priština. Iako nije htjela iznosti stavove ministara izrečene, kako kaže, iza zatvorenih vrata – primijetila je ogromnu podršku za dijalog koji vode Vučić i Tači. Prepreke su i dalje tu, kaže Mogherini i nastavlja:

“Ali cijenimo posvećenost i odlučnost i mogućnost da se konačno riješi jedno od, ako ne i najkomplikovanije i bolno pitanje, prepuno mogućih posljedica za sam region, da riješimo tenzije koje imamo još u Evropi, i to samo 20 godina nakon konflikata. Sljedeće sedmice nastavljamo dijalog s Tačijem i Vučićem”, istaknula je Mogherini.

Evropa će podržati svako rješenje koje bude odgovaralo objema stranama, no jednako napominju da se historija Unije bazira na prevazilaženju i sprječavanju svake ideje o etnički potpuno čistim teritorijama.

“Sada je pravi momenat da se postigne dogovor. Jasno je da bilo kakav sporazum mora da doprinese miru i stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana”, naglasio je Johannes Hahn, komesar za proširenje Evropske unije.

No, uz optimizam i pozitivne poruke dijela visokih evropskih funkcionera, bar kada je riječ o rješenju “kosovskog problema” – čuli su se i sljedeći stavovi:

“Smatramo da priča o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova neće uroditi željenim plodom. Nego će otvoriti stare rane među ljudima i zbog toga smo vrlo skeptični”, kazao je Heiko Maas, njemački ministar vanjskih poslova.

“Moramo biti vrlo oprezni da ne bismo stvorili nove probleme. Pregovori, dobro je da Vučić i Thaci razgovaraju međusobno, ali razmjena teritorija ne mogu reći konkretno mišljenje, no moguće je da bi moglo biti riskantno ukoliko ne bi bilo dobro pripremljeno”, naglasio je Timo Soini, finski ministar vanjskih poslova.

Uporedo s kosovskim pitanjem, kao primjer napretka unutar evropskih krugova spominju se pozitivni pomaci u makedonsko-grčkom sporu.

“Jedina moguća, odgovarajuća vizija stabilnosti Balkana je ona evropska. Mi smo skoro pri kraju rješavanja svih bilaterealnih pitanja. Posljednji u nizu je onaj oko imena, s Grčkom. Odlučni smo da to završimo. Cijelu generaciju smo izgubili čekajući”, rekao je Nikola Dimitrov, makedonski ministar vanjskih poslova.

Belgijski ministar diplomatije izrazio je nadu u dogovor između Srbije i Kosova, što bi nakon Makedonije i Grčke značilo da Balkan zaista ide naprijed.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.