Sve više zajednica u BiH počinje da razmišlja o mogućim posljedicama izgradnje hidroelektrana na lokalnim rijekama, što bi mogao biti “početak duge borbe za budućnost rijeka u Bosni,” navodi britanski BBC.

U tekstu autora Guy De Launeya, BBC navodi da su aktivisti s kojima su razgovarali novinari naveli primjer hidroelektrane Medna, koja se nalazi na rijeci Sani, kao jednog od projekata koji je negativno uticao na okoliš.

“Tamo gdje je nekada slobodno tekla rijeka, gdje je živjela populacija Dunavskih lososa, sada je gomila ruševina, slomljene cijevi i betonski zid koji blokira vodu”, piše BBC.

Brana je izgrađena u martu, a mahovina po kamenju pokazuje dokle je nekada voda dostizala.

“Bili smo ovdje prije nekoliko godina, i voda je preticala preko kamenja”, citira BBC Roka Rozmana, biologa i bivšeg olimpijskog veslača iz Slovenije.

Rozman je sada aktivista koji se zalaže protiv izgradnji hidroelektrana na balkanskim rijekama.

“Firme sa zapada dolaze ovdje jer ne mogu da prave nove brane u, recimo, Njemačkoj ili Norveškoj”, Rozman je rekao BBC-u.

“Znaju da to mogu ovdje, gdje nema interesa medija ili zakona kao u Evropskoj Uniji”, dodao je.

BBC piše da je oko 300 projekata za izgradnju hidroelektrana predloženo za izgradnju na vodenim površinama u BiH. Kada bi svi ti projekti bili realizovani, zemlja je bi mogla uvećati izvoz struje, ali bi to i radikalno izmjenilo okoliš.

Nekih 20 kilometara od brane Medne, voda i dalje teče u eko zoni Zelenkovac, ali iz drugog izvora. Zajednica umjetnika koja živi tu je pokrenula kampanju zaustavljanja začepljenja rijeke Sane.

“Ovo je zločin protiv prirode i ljudi”, rekao je Boro JankoviĆ, osnivač Eko Zone.

“Ovo nije obnovljivo niti ‘zeleno’. Bilo bi dobro kada bi se samo koristile tri vodenice na rijeci. Ali oni su željeli da to urade na svoj način bez da se konsultuju sa mještanima. Ne možemo ih skloniti – ali želimo da ovo navedemo kao primjer da osvijestimo ljude u drugim mjestima u Bosni, tako da to ne mogu uraditi i tamo”.

Već pet generacija porodice Anesa Halkića, vodiča za rafting i ribolov na rijeci Uni, je živjelo u okolini rijeke. Halkić tvrdi da je rastući eko-turizam u BiH također pomogao suradnji i pomirenju među etničkim grupama u BiH. No, to bi moglo nestati kada bi se postavila brana na toj rijeci.

Riječ aktivista

“Siguran sam da trenutno mnogo ljudi ne zna šta dolazi. Prvi korak je informisati ih o tome”, rekao je.

“Glavni dio ekonomije je turizam – ali oni bi mogli uništiti rijeku zbog električne energije”, dodao je.

Skoro svi projektni prijedlozi se odnose na gradnju “mini hidroelektrana” koje proizvode manje od deset megavata struje. Aktivisti tvrde da to ne opravdava niti cijene koje to nosi po okoliš, niti finansijski ulog.

BBC piše da se austrijska firma koja je izgradila branu Medne nije odazvala za komentar.

Vlast u Republici Srpskoj podržava izgradnju brana, tvrdeći da koriste “neiskorišteni hidro potencijal” da bi “postigli ciljeve koje je EU postavila.”

Ali to nije dovoljno dobar argument za mještanku Aidu Bilal, koja je zajedno sa svojom grupom istomišljenica direktno i pravno blokirala izgradnju brane na Krušćici, nedaleko od Sarajeva.

“Uzeli smo advokata koji je osporio odluke i dozvole koje su izdate”, Bilal je rekla BBC-u.

“Također smo se okupljali i protestovali na mostu – nismo dopustili mašinama investitora da započnu izgradnju”, dodala je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.