Njemačka, jedna od omiljenih destinacija onih koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu uskoro bi trebala dobiti novi zakon o useljavanju. On bi trebalo da olakša dolazak kvalificiranih radnika iz cijelog svijeta, između ostalog i Balkana. Sudeći prema predizbornim porukama, zaustavljanje iseljavanja trenutno je na zapećku političkih prioriteta.

Za petnaest dana Anđela Dimitrić seli u Njemačku, a ovoj medicinskoj sestri trebalo je petnaest minuta da u blizini Nuremberga nađe posao u jednoj univerzitetskoj klinici

“Poslala sam mail i životopis u pola pet, van radnog vremena, jer rade do tri. Nakon 15 minuta sam dobila povratnu informaciju – da dođem na razgovor i probni rad, priča nam Dimitrić

N1: “Uprkos tome što niste imali niti jedan dokument?

“Nisam niti jedan dokument priložila, sve što sam o sebi napisala, oni su u to povjerovali”, kaže.

Osam učenika Anđelinog razreda napušta BiH, kaže naša sagovornica. No, ako pogledamo stanje na evidenciji nezaposlenih, vidjet ćemo da su u skoro svakom kantonu medicinske sestre u vrhu po broju nezaposlenosti.

Može li Bosna i Hercegovina ponuditi alternativu onima koji žele ostati?

Obim inostranih poslovnih ponuda drastično je porastao u Bosni i Hercegovini, ali u regiji, pokazuju podaci kompanije Kolektiv/Posao.ba. U prvoj polovini ove godine, inostrane firme ponudile su znatno više pozicija za građevinske radnike, električare i sobarice.

“Deficit već postoji u brojnim industrijama i problem nije samo u odlasku ljudi, već i u nepostojanju tih kadrova na našem tržištu rada. Na primjer, u IT sektoru nemamo software developere, u tekstilnoj industriji nemamo šivača, u metalskoj nemamo zavarivača, nemamo CNC operatera. Ukoliko se poveća broj naših ljudi koji odlaze, to može samo povećati deficit i naše industrije će se jednostavno prestati razvijati”, kaže Erna Saljević, PR kompanije Kolektiv/Posao.ba

Adnan Ferhatbegović, premda inžinjer elektrotehnike, posvetio se istraživanju crnih demografskih prilika. Pokušao je izračunati koliko naša zemlja zaista gubi.

“Ako 100.000 ljudi pomnožimo sa 200.000 KM, koliko košta podizanje i obrazovanje mlade osobe, dolazimo do 25 milijardi KM, koje smo izgubili u samo četiri godine. Poređenja radi, Hrvatska je još 2006. godine u Saboru donijela nacionalnu politiku – dokument koji je od strateškog značaja za državu. Imaju ministarstva za demografiju i slično, a kod nas se ništa ne dešava po tom pitanju”, tvrdi Fergatbegović.

S druge strane, Njemačka bi uskoro trebala dobiti zakon o useljavanju kojim bi se olakšao dolazak kvalifikovanih radnika iz cijelog svijeta. Hoće li to opustošiti Balkan?

“U posljednje tri godine je oko 200.000 radnih viza izdato za radnike Zapadnog Balkana, ali samo za deficitarna zanimanja, a sada će važiti i za sve. Zakon će obuhvatati, čuje se, i plan, kako da se vrbuje radna snaga po zemljama van EU. Najveća razlika je u tome što više neće biti slučaj da dolaze samo deficitarna zanimanja”, kaže Nemanja Rujević, novinar Deutsche Wellea.

No, BiH, očigledno, još nema adekvatan odgovor. Trenutna vlast nema zvanične podatke o iseljavanju, a oni koji pretenduju na narednu vlast nisu ponudili konkretne strategije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.